Aritmije,mitralni zalistak,dvolisna valvula

Poštovani,

Imam 28 godina. Nakon nekoliko epizoda situacija u kojima je doslo do mucnine,jakog lupanja srca, tresavice I odumrlosti nogu+trnca te isto takvog odlaska na hitnu, radila sam kardiolosku pretragu.
Nakon rađenog UZV-a srca, dijagnosticirano mi je sljedece: moguća dvolisna aortna valvula te blagi prolaps prednjeg mitralnog zalistka uz trivijalnu MR… S obzirom da imam nizak tlak, dr. nije odlucila dati.mi terapiju. E sad,primijetila sam.da mi smetaju topli prostori-shoping centri,skole ,bolnice… Je li moguce da mi toplina smeta od toga? Takodjer me zanima koliko je to opasno stanje, cega se moram pridrzavati te imam li razloga za brigu? Mogu li planirati trudnocu s tom.dijagnozom?
Hvala!

21.3.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Ne radi se o nikakvom opasnom stanju. Zbog ovih nalaza sigurno Vam ne može smetati toplina. Postoji neki drugi razlog zbog čega Vam ne odgovaraju topli i zatvoreni prostori. Potrebno je napraviti kontrolni UZV srca barem jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Bez problema i bez straha možete se odlučiti za trudnoću što se tiče srca. Znači, nemate razloga za brigu što se tiče srca. Za aortni zalistak bikuspidni (dvolisni) u Vašem slučaju  samo je postavljena sumnja. Potrebno je sumnju na bikuspidni aortni zalistak potvrditi ili isključiti dodatnom pretragom, a to je transezofagusna ehohardiografija (TEE).

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]