bol u prsima

Poštovani, prije godinu i pol nakon jednog jako stresnog perioda nastupila je nagla bol u prsima uz nedostatak daha, slabost, vrtoglavicu, znojenje i mučninu u želucu. Kako sam i otprije radi palpitacija kardiološki obrađivana ali bez terapije ponovila sam sve pretrage, utz srca-uredan, rtg pluća, grudnog koša, CD vena nogu, ergometriju (prepisujem nalaz: trajno se prati SR, prosječne frekvencije 75/min, minimalne 45/min i maksimalne 156/min. A-V provodnja uredna (iako mi je kada sam prvi put prije 8 godina također nakon stresnog razdoblja radila holter zabilježen AVblok II stupnja, vagatonija, koji se kasnije nije ponovio odnosno nije zabilježen), finalna oscilacija bez značajnijih promjena. Ventrikularna ekstrasistolija je predstavljena sa 18VES, od čega 1 par VES i preostale pojedinačne VES. Supraventrikularna ekstrasistolija je predstavljena sa 3 pojedinačne SVES. Bez značajnijih RR pauza. Ergometrija rađena na ljeto prošle godine ri postignutih 56,3% teoretskog max opterećenja i ostvarenih 88,2% teoretskog max pulsa, uz max RR 150/85 mmHg test koronarne pričuve je elektrokardiografski i klinički negativan. Uputili su me na MSCT s obzirom da tegobe nisu prestajale a nalaz je bio uredan. Svaki puta kada sam napravila ekg u posljednjih godinu i pol dana (nekih 5-6 puta, radi pritiska u prsima koji se širi u vrat i leđa) očituje se SR f 88/min smetnje provodnje desnom granom, naznačena ST depresija inferiorno. Broj otkucaja srca varira ali je stalno prisutna ta ST depresija inferiorno i smetnje provodnje desnom granom. Moram napomenuti kako sam inače jako napeta, tjeskobna i stalno u nekom grču, a još i više zbog svih ovih pretraga. Ponekad znam uzeti pola tbl helex od 0,25, znači jako malu dozu no tegobe ne prestaju. Inače imam 33 godine, 168kg i 53kg, ne pijem, prestala sam pušiti prije pola godine, sestra je preminula od embolije pluća prije dvije godine, tata dijabetes tipa 2. U obitelji inače nema srčanih oboljenja. Radila sam testove za trombofiliju, no sve je unutar referentnih vrijednosti.
Doktorica me na zadnjoj kontroli ponovno poslala na holter i jednostavno mi nitko ništa ne govori, ne daje terapiju ili moguću dijagnozu. Već sam skoro dvije godine na svakakvim pretragama uz radnu dijagnozu “grudna bol” i osjećam se sve lošije. Strah me da ću se ozbiljno razboljeti odnosno da već jesam, a da se svi samo šalju “na još jednu pretragu”. Također moram spomenuti da mi je pred menstruaciju gore, odnosno da su simptomi izraženiji iako se ne javljaju samo tada. Doktorica opće prakse smatra da je u pozadini svega tjeskoba međutim znam jako puno anksioznih ljudi koji nemaju navedene simptome ili ako imaju nalazi ne govore u prilog nekom stanju ili bolesti, odnosno nalazi su im uredni. Molim za vaše mišljenje. Može li tjeskoba biti uzrok ovoga? Osobito ovakvog nalaza ekg-a? Hvala

26.3.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Stresni događaji, anksioznost, tjeskoba, napetost itd. mogu uzrokovati poteškoće koje navodite. Tome u prilog idu i nalazi učinjenih dijagnostičkih kardioloških pretraga kojima nije ustanovljena bolest srca koja bi uzrokovala nevedene tegobe. Znači, u Vašem slučaju bolest srca nije uzrok Vaših problema. Možda bi bilo dobro potražiti pomoć kod psihologa ili psihijatra za rješavanje Vaših problema, vidljivo je da imate poboljšanje nakon uzimanja sedativa.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Molim mišljenje oko terapije za tahikardiju i početnu hipertenziju

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Na što ukazuje moj nalaz holtera?