CT I MSCT

Možete li mi molim vas objasniti razliku između ct koronografije i msct koronografija,koja je pouzdanija,manje štetna,hvala unaprijed…

28.4.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Vi ste vjerojatno mislili na razliku između klasične koronarografije i CT odnosno MSCT koronarografije. Klasična koronarografija izvodi se tako da se punktira ili femoralna arterija tj. arterija u preponi ili se izvodi kroz arteriju na ruci tj. radijalnim pristupom.

CT ili MSCT koronarografija izvodi se na taj način da se kontrastno sredstvo preko vene na ruci uštrca u cirkulaciju.  Obje dijagnsotičke metode imaju svoje indikacije, a ne može se govoriti da su one štetne za bolesnika.  Klasična koronarografija je pouzdanija i daje nam detaljniji prikaz koronarnih aretrija i njihovih ogranaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Sinusi

Tromboza cerebralnih venskih sinusa

Tromboza  venskih  sinusa je ozbiljno stanje koje nastaje kada se krvni ugrušak formira u venskim sinusima mozga. Da bi pravilno funkcionirao, mozak zahtijeva stalnu opskrbu krvlju bogatom kisikom. Tu krv osigurava srce, koje pumpa oksigeniranu krv u mozak kroz sustav arterija i krvnih žila. Nakon što mozak potroši kisik, krv se vraća u srce  putem […]

Nesanica

Nesanica – molim savjet

Koronarografija

Priprema bolesnika za pojedine kardiološke dijagnostičke postupke i izvođenje pojedinih dijagnostičkih postupaka 2. Dio

MRI srca ili magnetna rezonanca srca je neinvazivna pretraga srca /bez rendgenskog zračenja/ kojom dobivamo podatke o strukturi srca, morfologiji, tlakovima u srcu.

Poremećaj venske cirkulacije

Prirodna pomoć za probleme venske cirkulacije

Svaka peta osoba boluje od poremećaja venske cirkulacije, pri čemu su češće pogođene žene nego muškarci, a broj oboljelih se povećava s dobi.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]