Čudan osjećaj u plućima

Poštovanje,

već neko duže vrijeme, oko 6, 7 mjeseci, imam česte probleme s nekim čudnim osjećajem u plućima, tj. kao neki pritisak, ali nije bol, samo jednostavno uvijek osjećam pluća i imam pozornost na njima.
Počelo je tako da bi se probudio usred sna većinom kratko nakon usnivanja i osjećao bih nedostatak zraka i pritisak u plućima blagog do srednjeg inteziteta. Nakon toga bih se istegnuo, sa prstima uhvatit se za stopala ispružene noge u sjedećem položaju i ostati tako dok ne prestane i ne “osjecam” više pluća. Nakon nekog vremena bi prošlo, ali nakon toga bih ponovno zaspao, ali u položaju ležeći na prsima jer mi je više tako pasalo i nisam ništa osjećao.
Tada su se javljali možda 2-3 puta tjedno, ali uvijek bih s tim metodama uspio ponovno zaspati.
No u zadnjih 2-3 mjeseca imam otečene krajnike stalno, pun nos i kratkoću daha, lako umaranje pogotovo zadnjih mjesec dana kada je taj osjećaj u plućima koji me najviše muči postao takav da ga ne osjećam samo prije spavanja i nakon tog buđenja iz sna nego veći dio dana i sve teže mi je zaspati jer stare metode slabo rade, ali neko olakšanje je zaspati u lagano sjedećem položaju.
Posljednjih tjedan, dva imam osjećaj kao da mi pluća sve teže i teže rade i da mi konstantno nedostaje zraka. Osjećam ih prilično cijeli dan, osim kada se baš zaokupiram s nečime. Grlo, kao i krajnici, je nadraženo prošla 2 mjeseca i 2 puta se javljalo otežano gutanje, tj. knedla s trajanjem od 3 do 6 dana.
Molio bih vas za vašu stručnu pomoć – koje korake da poduzmem i što bi to moglo predstavljati?

Hvala

16.3.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

trebate se obratiti svom liječniku koji vas treba pregledati, učiniti osnovne laboratorijske pretrage, EKG te će potom odrediti da li je potrebna daljnja obrada pluća i srca jer se može sumnjati na popuštanje srca ukoliko osjećate gušenje, nedostatak zraka pri ležanju na ravnom, a olakšanje kod sjedenja. Navodite i probleme gutanja, bolnost grla, ne znam da li ste preboljeli respiratornu infekciju. Da li imate kakve alergije? 

Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

IHB oznaka na tlakomjeru – što mi savjetujete?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

UZV srca