Dodaci prehrani i povišen arterijski tlak

Poštovani,

imam 36 god.
te s obzirom da sam zadnjih cca 3 tjedna bio na terenskom radu te tako podložan nezdravom životu ( prehrana, spavanje,aktivnosti),
otišao sam izvaditi nalaze krvi i urina, gdje mi pokažu povećane vrijednosti za kolesterol ( 5.9) i LDL 4.0),, te povisen tlak sis. do od 140- 150 i dij.90- 100. zavisi od mjerenja i dana

Inače sam u redovnom režimu treninga, kondicije i rekreacije, te s obzirom na gore navedeno gdje sam zadnjih par dana prešao na ishranu bez mesa zanima me korištenje suplementa “Lipofenom” pri treninzima koji je termogenik i pospješuje gubitak masnoće te utječe na redakciju triglicerida i kolesterola pripravljen na bazi ZELENOG ČAJA, GUGULA,GUARANE-KOFEIN,SINEFRINA, tj.ZANIMA ME‼️ je li isti može negativno utjecati na tlak ili na isto trenutno stanje povisenih vrijednosti (kolesterol i ldl),,te jeli na posljetku mogu isti bezbrižno koristiti unatoč gore spomenutom

Zahvaljujem,

l.p.

20.2.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

 

Preparat koji uzimate (navedeni suplement) s navedenim sastojcima koji su navedeni u njemu, može dovesti do povišenja arterijskog tlaka. Preporučujem da ga izbacite iz upotrebe, te da se posvetite zdravom režimu ishrane mediteranskog tipa uz redukciju soli u ishrani (do 5 grama dnevno). Također u tjelesnoj aktivnosti težište neka bude na aerobnim vježbama. Svakodnevno kontrolirajte tlak, te ako on bude dalje povišen, vaš obiteljski liječnik će vam preporučiti odgovarajuću terapiju. Konzultirajte se s vašim liječnikom da se učini medicinska obrada kojom bi se isključio bilo kakav organski uzrok arterijske hipertenzije, a budući trenirate, učinite i ergometriju (test opterećenja). Masnoće u krvi prekontrolirajte za 3-6 mjeseci.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]