Fibrilacija atrija – molim Vas mišljenje.

Poštovani

Moja dijagnoza je fibrilacija atrija uz tahiaritmiju. Već nekoliko godina pijem Concor tablete 2,5 mg i Rytmonorm 150 2x dnevno. U travnju 2022. nosila sam holter tlaka i holter srca koji su bili donekle zadovoljavajući i 05.05.2022. godine bila sam na kontroli kod kardiologa i bilo je sve u redu. Krajem lipnja primijetila sam da sve češće navečer kada se umirim prije spavanja jako osjećam kao da mi često preskače srce uz ovu terapiju. Ipak sam se javila kod svog kardiologa 24.08.2022. ispričala sam mu kako osjećam srce, ali po njemu nije ništa zabrinjavajuće. Prije sam pila 5 mg Concor pa mi je tada smanjio na 2,5 mg a Rytmonorm sam pila 3×150 mg pa mi je smanjio na 2x dnevno.
Sada sve češće osjećam preskakanje srca u toku dana a ponekad navečer me toliko to opterećuje da ne mogu zaspati jer osjećam kako srce preskače.
Inače pijem Letrox 25 mg u jutro jer mi je Tsh povećan.
Nedavno sam kontrolu kolesterola radila ukupan je 6.2 a LDL 3.4 .

Molim Vas za mišljenje da li trebam brinuti zbog srca inače mama je umrla od bolesti srca začepljenje krvnih žila u čvorištima. Ponekad popijem Normabel od 5 mg jer ne mogu zaspati zbog osjećaja preskakanja.

S poštovanjem

21.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Pretpostavljam da imate parokzimalnu fibrilaciju atrija (to znači povremene epizode, a ne trajno prisutnu). Osjećaj preskakanja srca je vjerojatno uzrokovan povremenim prijevremenim srčanim impulsima (tzv.ekstrasistole koje mogu biti iz pretklijetki ili klijetki srca). Savjetujem da učinite 24-satni holter srca radi što bolje evaluacije srčanog ritma, da se točno utvrdi o kakvim aritmijama je riječ. Ponovno se javite svom kardiologu jer bi trebalo terapiju korigirati kako  bi se smanjio osjećaj preskakanja srca, jer vam se očito redukcijom doza antiaritmika povećao broj ekstrasistola. Što se tiče povišenog kolesterola, kardiolog će odlučiti na osnovu procjene kardiovaskularnog rizika da li je potrebno uvesti hipolipemik. Važno je da se za sada pridržavate zdravih životnih navika.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]