Glavobolja nakon ugrađenog pacemakera

Pozdrav. Dana 08.02.2023 na Rebru ugradjen mi pecmeker. Od onda me boli glava.Dali je to normalno?Hvala unaprijed na odgovoru.

20.2.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Glavobolja koju osjećate nije direktno povezana s ugrađenim elektrostimulatorom srca (“pacemaker”). Ukoliko nisu nastupile bilo kakve komplikacije prilikom ugradnje elektrostimulatora srca (infekcija, vaskularne komplikacije i sl.), tada glavobolja može biti posljedica nekih drugih čimbenika. Provjerite da li je uredan arterijski tlak.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiovaskularne bolesti

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Interakcija

Bisoprolol

Arterijski tlak

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteArterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]