Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima.

Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U slučajevima nastanka značajnog suženja potključne arterije ili proširenja aterosklerotske bolesti na vertebralne arterije, nastaju simptomi ishemije ili simptomi „krađe“ krvi zbog obrnutog krvotoka. Simptomi „krađe“ krvi potključne arterije (gdje vertebralne arterije pokušavaju nadoknaditi krvotok ruke krađom krvi moždanoj cirkulaciji) manifestiraju se najčešće prilikom rada rukama: smetnje vida, gubitak svijesti, poremećena koordinacija pokreta udova, vrtoglavica, smetnje govora, osjetilni ispadi na licu.  Ovisno o mjestu suženja potključne arterije simptomi „krađe“ krvi mogu uzrokovati i srčane simptome. Teško suženje i okluzija brahiocefaličnog debla može uzrokovati cerebrovaskularni inzult (moždani udar). Prilikom ishemije, odnosno otežane cirkulacije zahvaćenog područja, simptomi se javljaju većinom prilikom tjelesnih aktivnosti: umor, bol i grčevi u zahvaćenoj ruci, a u težim slučajevima i nekroza tkiva u vidu kroničnih rana (većinom na prstima ruke) koje teško zacjeljuju. Prognoza suženja potključne arterije je većinom dobra ukoliko se liječi.

Dijagnoza aterosklerotske bolesti arterija gornjih udova postavlja se na temelju fizikalnog pregleda i odgovarajućih dijagnostičkih pretraga. Arterijski tlak se mjeri na obje ruke i on je različitih vrijednosti  (razlika sistoličkog tlaka veća od 10-15 mmHg), periferne pulzacije arterija su oslabljene ili odsutne na zahvaćenoj ruci, bljedilo i hladnoća zahvaćene ruke, a u težim slučajevima kronične rane ili ulceracije prstiju. Nad zahvaćenim arterijama auskultacijom se čuje šum.

Dijagnostičke pretrage treba obaviti čim se posumnja na aterosklerotsku bolest:

  • kolor dopler ultrazvuk kojim se procjenjuje stupanj suženja zahvaćene arterije
  • CT (kompjuterska tomografija) angiografija
  • MR (magnetska rezonancija) angiografija

Ove slikovne dijagnostičke pretrage nam omogućavaju da precizno utvrdimo veličinu i mjesto suženja, daju nam podatke o anatomiji, morfologiji i hemodinamici arterijske cirkulacije.

Liječenje svih bolesnika temelji se na mjerama kardiovaskularne (KV) prevencije, usvajanju zdravih životnih navika, kontroli KV čimbenika rizika, primjeni odgovarajuće medikamentozne terapije. U slučajevima postojanja simptoma bolesti, preboljelog moždanog udara, nastanka srčanih simptoma, smanjenja kvalitete života, razvoja bolesti na ruci gdje je postavljena fistula kod bolesnika na dijalizi, zahvaćanja obje potključne arterije, kod koronarnih bolesnika kod kojih se planira operativni zahvat aortokoronarnog premoštenja, preporučuju se postupci revaskularizacije, odnosno invazivni endovaskularni ili kirurški zahvat. Endovaskularni postupci su postupci perkutane angioplastike potključne arterije s ugradnjom stenta. Kirurški zahvat postupkom arterijskog premoštenja obično se primjenjuje ukoliko nije moguć endovaskularni postupak (veće, opsežnije lezije arterije).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Ergometrija

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Bol

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Amputacija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

UZV srca – možete li mi očitati nalaz?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]