Imam li trombofiliju?

Poštovani,  s obzirom da mi je dijagnosticiran sindrom policističnih jajnika, doktorica me poslala na analizu trombofilnih faktora. Nalaz je ovakav: Ispitanica posjeduje normalan tip gena koji kodiraju faktore koagulacije V, faktor II protombin i enzim MTHFR A1298. Hemozigot je za mutaciju PAI-1 4G/4G, a heterozigot za MTHFR C677T. Trenutno se nalazim u samoizolaciji jer mi majka ima virus Covid-19 i moja liječnica opće medicine mi je preporučila da preventivno kroz idućih mjesec dana pijem Andol PRO 100. Ono što me zanima je, može li mi Andol naštetiti ako ga pijem, a ne razvijem simptome i ne budem pozitivna na Covid-19 ili mi može pak s druge strane pomoći ako se zarazim? Također, radi li se tu kod mene uopće o trombofiliji i kojeg stupnja, čitala sam da ima više podjela. Unaprijed zahvaljujem, Srdačno.

23.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Budući ste homozigot za mutaciju PAI-1 4G/4G imate smanjenu fibrinolitičku aktivnost (sposobnost organizma da razara krvne ugruške), heterozigot ste za MTHFR C677T što može dovesti do povišene koncentracije homocisteina i time se povećava rizik od tromboze. Radi se o nasljeđenom poremećaju. Nemate mutacije za ostale faktore zgrušavanja. Savjetujem da odete na pregled kod hematologa (nakon završene izolacije) radi točne procjene rizika nastanka tromboza, što je za Vas važno u slučaju da planirate trudnoću. Budući ste samo u izolaciji, a ne i oboljeli od COVID-19, ne vidim jasnu indikaciju da uzimate Andol (acetilsalicilna kiselina). Andol Vam neće naškoditi ukoliko nemate ulkusnu bolest ili gastritis. U slučaju da obolite od COVID-19, acetilsalicilnu kiselinu u dozi od 100mg ima  svrhe  uzimati zbog prevencije tromboeboličkih incidenata. Kod težih slučajeva COVID-19 bolesti, preporuke su da se daje niskomolekularni heparin.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]