Koronarna bolest i lijek za erektilnu disfunkciju

Srčani sam bolesnik i 2008 god. Sam prebolio infarkt miocarda, suženje žila te su mi ugradena dva stenta. Prije infarkta sam se osjećao odlično a isto tako i sve godine nakon njega. 1961 sam godište. Krvni pritisak mi je povišen ujutro, cca 150-160/90 no nakon jutarnjih sati se regulira na 140/ 80 pačak i na 130/80. Pijem lijekove, ujutro 1 tabletu Nebivolol i uvečer po jednu tabletu Piramil i Coupet. Prilikom dugogodišnjeg uzimanja tih lijekova (to je moje mišljenje) došlo je do erektilne disfunkcije. Zbog toga tražim vaš stručni savjet, da li bih povremeno smio uzeti neki lijek kao što je npr viagra ili nešto slično (ne često) a da se to ne odrazi nepovoljno i štetno na moje zdravlje. Inače, kondicija mi je u vrlo dobrom stanju.

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Lijepi pozdrav,

 

29.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Ukoliko imate stabilnu koronarnu bolest i nemate znakove angine pektoris, ne bi trebalo biti kontraindikacija da povremeno koristite lijek za erektilnu disfunkciju. Važno je da ne uzimate nitrate (lijekovi za anginu pektoris) jer su lijekovi za erektilnu disfunkciju vazodilatator i uz nitrate može dovesti do hipotenzivnih epizoda, pa je u tih bolesnika kontraindiciran. Svakako konzultirajte i svog kardiologa koji ima detaljan uvid u vašu medicinsku dokumentaciju.

Lijepi pozdrav.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Andrologija

Andrologija u okviru urologije

Urologija je primarno kirurška grana medicine koja se bavi kirurgijom mokraćnog i spolnog sustava i to dominantno spolnog sustava muškarca. Unutar okvira urologije smjestila se andrologija – jedna od subspecijalizacija za urologe. Tako se andrologijom bave urolozi koji su završili subspecijalizaciju iz tog područja. Andrologija se bavi „zdravljem muškaraca“ odnosno problemima vezanim uz erektilnu disfunkciju, […]

Acetilsalicilna kiselina

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Erektilna disfunkcija

Smanjen apetit, erektilna disfunkcija, natečen gležanj – što mi je?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]