Lupanja srca

Poštovani imam 27 godina i pijem Diana 35 kontracepcijske pilule, pušač sam po 5-7 cigareta dnevno(cca 4 puta na tjedan). Covid-19 sam preboljela početkom 10.mj ove godine. Događa se to da mi nakon covida u ležećem položaju srce počne jako ubrzano lupati što traje nekoliko sekundi i dolazi do vrtoglavih,mučnine i (sada prvi put od nekoliko “napadaja”) pritiska u stražnjem dijelu glave. Napravila sam nalaz krvi i D-dimeru su 270 od <550, prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima je 358(320-345), prosječni volumen trombocita 11.2(6.8-10.9), trombociti 328(158-424). Sada se doktori ne mogu složiti što bi bilo. Na ekg holter moram još dugo čekati. Jedni vele da je post covid sindrom, drugi vele da je mogućnost tromboze(koja je trenutno isključena što je vidljivo po nalazima) te preporučuju koristenje andola 100. Sada me zanima da li da pijem andol 100 ili ne te što bi to moglo biti.
Hvala

21.12.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Bitno je da je isključeno tromboembolijsko zbivanje. U post COVID-u se mogu javiti oscilacije tlaka, poremećaji srčanog ritma. Svakako treba napraviti holter srca, ali bi trebalo učiniti i ultrazvuk srca. Savjetujem da konzultirate svog ginekologa u svezi privremenog prekida uzimanja oralnih kontraceptiva. Također prestanite pušiti. Učinite hormone štitnjače,  povremeno prekontrolirajte krvni tlak da se ustanovi da li je u granicama normale. Ukoliko se i dalje javljaju glavobolje, vrtoglavice i mučnine obavite pregled kod neurologa. Kako je prošlo 2 mjeseca od COVID-a nije neophodno da uzimate Andol.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]