Mogućnost ugradnje stenta

Poštovani doktore,

zamolio bih Vas da, na osnovu dostavljenih dijelova iz otpusne liste iz bolnice Sv. Vračevi Bijeljina, za moju majku, pokušate da mi odagnate svaku dvojbu a koja se odnosi na sljedeće:
– treba li moja majka, na osnovu nalaza, izvršiti ugradnju stenta ili ne?
– jesu li doktori u bolnici u Bijeljini odustali od ugradnje stenta iz razloga opasnih po zdravlje ili je razlog visok nivo kreatinina i uree,
– može li se poslije stabilizacije nivoa kreatinina (obično je nivo kreatinina cca 190) pristupiti rekanalizaciji RCA?

Po dolasku u bolnicu, majka je imala izraženu prehladu, tako da su doktori morali prvo sanirati tu prehladu, a poslije su odlučili da ne pristupe rekanalizaciji RCA.
Inače, majka ne može pet koraka da prošeta, a da se ne žali na zamaranje i dispneu. I, sve je teža situacija. Što da radi? Hoće li joj eventualna ugradnja stenta ili neki drugi zahvat ipomoći?

Biću Va zahvalan za konkretan odgovor.

U nastavku, dijelovi otpusne liste:

EKG nalaz: sinusni ritam; fr. oko 75/min; axis -30; ST b.o T inverzan u D3, aVF, aplatiran u D2; inkompl. RBBB. Na otpustu bez značajnije dinamike u EKG-u.
Labaratorijski nalazi krvi : Urea 32,9 … 127,5; Kreatinin.305…268; CRP 59…48; K 5,4; Na 147; Cl 116; Ca 2,22; P
1,30; AST 23; ALT 18;Er 3,3…2,8; Hgb 104…90; Hct 30,6…26,4; Tr-299…252; Le 9,9…12,7; PCO2 36,7; P02 74,0; PH 7,34; cHCO3.
EHO andomena: Jetra je normalne veličine, homogene ehostrukture, nešto steatoznije, bez izdvajanja fokalnih patoloških promjena. žučna kesica operativno odstranjena. žučni putevi dilatirani. Pankreas i slezina normalne veličine homogene eho strukture. Bubrezi normalne veličine i širine parenhima bez staze i znakova kalkuloze. Kortikalna cista desnog bubrega 8 mm.. Mokraćna bešika prazna. Aorta uredne širine lumena bez znakova aneurizme. U abdomenu se ne vidi slobodna peritonealna tečnost niti livečane lgl.

EHOKARDIOGRAFSKI nalaz: Aorta normalnog promera u korenu i ascedentno 34mm. AV trolisna, uredne separacije
i koaptacije veluma. Protok na aortnoj valvuli uredan, aortna valvula kompetentna. LP normalnog promera 34 mm. normalnih dirnenzija u sistoli i dijastoli EDD 42 tnm, ESD 32rnm, umjereno redukovane globalne funkcije. Zidovi početno hipertrofisani simetričnog tipa, svijetlije morfologije sa akinezijom bazalne trećine inferiornog zida , hipokinezija posteriornog zida IVS 12 mm i PW 12 mm. MV morfološki izgleda fibrozno izmjenjena uredne pokretljivosti kuspisa. Protok na MV uredan. Profil protoka po tipu usporene relaksacije LK. Postoji blaga do umjerena MR 1-2+. Desne srčane strukture su normalnog izgleda, urednih kavitarnih dimenzija. Na PV nalaz uredan. Na TV postoji blaga regurgitacija TR1+. Perikard je bez slobodne tečnosti EF ( 40%) i FS ( 20%) su redukovane.

Koronarografija ( 25.02.2020.g. ):Desni femoralni pristup. LM: difuzno aterosklerostki izmjenjena bez stenoza grana se na LAD i LCx. LAD: normalnog odstupa, pravca difuzno aterosklerotski izmjenja bez suženja. LCx normalnog odstupa, pravca difuzno aterosklerotski izmjenja medijalno oko 40% stenoza, . RCA normalnog odstupa, pravca, pre kruska okludirana, puni se retrogradno preko heterokolaterala iz sistema LCA.Zaključak: Ponoviti eho srca radi odluke o eventualnoj rekanalizaciji CTO RCA

Konsultativni pregled inteniste: 21.02.2020.g. Dg: Azothaernia prerenalis; Insuff. cordis cong. cum EF 40%. TH: inf. 0.9% NaC1 a 500m1 i.v. na 12h, Lasix amp i.v. na 12h uz praćenje diureze.
24.02.2020.g. Dg: Morbus renalis chr. gr. TH: Dosadašnja uz uključivanje premedikacije za ivazivnu kardiološku
obradu.

Tok bolesti i zaključak: Prima se na Inerno odjeljenje Odsjek za kardiologiju sa koronarnom jedinicom radi obavljanja elektivne invazivne kardiološke obrade.Uslijed anamnestičkih podataka o kašlju i febrilnostima prehodnih nekoliko dana po prijemu uzete laboratorijske analize krvi na kojima se zapažaju uvećani makeri inflamacije te azotemija, blagi eletk•olitni poremećaj, anemijski sindrom.Pacijentkinja afebrilna. Obavljen konsutativni pregled otorinolaringologa koji postavlja dijagnozu akutnog laringotraheitisa i propisuje antibiotsku terapiju (Sumamed) te zatraži pregled pulmologa. Obavljen konsulativni pregledi pneumoftiziologa i nefrologa. Započeta antibiotska terapija (Sumamed), inhalaciona terapija deksametazonom, te tearpija beta blokatorima, direticima, koronarnim dilatatorima, antiagreagacionom terapijom, statinima, gastroprotekotrima. Učinjen ultrazvuk abdomena kojim se utvrđuje statozna jetra i kortikalna cista desnog bubrega. Nakon stabilizacije stanja i srnirifavanja parametara inflamacije učini se ponovni pregled nefrologa koji uključuje premedikacionu terapiju za protekciju bubrega od kontrastnog oštećenja. Učini se invazivna kardiološka obrada na kojoj se verifikuju difuzno atersoklerostki izmjenjeni krvni sudovi sa suženjem Lcx med 40% te okluzija RCA. Zatraži se ehokardiogrfska obrada radi odluke o rekanalizaciji RCA. Ehokardiografski se registruje akinezija bazalne trećine inferiornog zida te hipokinezija posteriornog zida te se odustane od rekanalizacije RCA. Na odjeljenju tretirana još i eksteptoransima, ace inhibirorima, probioticima i ostalom simpotmatksom terapijom. Otpušta se kući stabilna sa preporukom za dalju terapiju: Concor 5mg lx1; Monizol R lx1; Midol 100mg lx1; Nolpaza 20mg lx1; Roswera 10mg 1×1; Enap 20mg 2×1/2; Lasix 40mg lxl.

Sy art. Luzorie. Okludirana desna a. femoralis communis
LCA: LM: pravilnog odstupa, pravca, difuzno aterosklerotski izmenjena, bez stenoza, račva se na LAD i LCx.
LAD: pravilnog odstupa, pravca, difuzno aterosklerotski izmenjena, bez stenoza.
LCx: pravilnog odstupa, pravca, difuzno aterosklerotski izmenjena, medijalno oko 40% stenoza. RCA: pravilnog odstupa, pravca, pre kruksa okludirana, puni se retrogradno preko heterokolaterala iz šistema LCA.
Ponoviti eho srca radi odluke o eventualnoj rekanalizaciji CTO RCA.

4.3.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

trebate razgovarati s njezinim kardiologom. Majka ima značajan porast kreatinina, što ukazuje na zatajenje bubrega te svako kontrastno snimanje 

može značajno ugroziti rad bubrega. Ima i anemiju, koja je vjerojatno u sklopu bubrežne bolesti. O ugradnji stenta trebaju se dogovoriti ovisno o funkcionalnom stanju bubrega nefrolog i kardiolog.

Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]