Molim vas tumačenje nalaza, imam sljedeće dijagnoze: Hypetensio art. in th, Dilatatio aorthae thoracalis, Insuff.valv. aorthae gr. med, Venect. ext. inf.

Poštovani, imam sljedeće dijagnoze: Hypetensio art. in th, Dilatatio aorthae thoracalis, Insuff.valv. aorthae gr. med, Venect. ext. inf.
Zamolio bih vas za tumačenje, posebno me zabrinuo zadnji nalaz gdje se “registrira srednje teška AR”. Bio na koronarografiji: Ca score 0. Također UTZ srca Kao 45 mm, AoAsc 49 mm, uredna sistolička funkcija LK. Nešto razumijem, nešto i ne, kamo da idem dalje i kako da se ponašam u svakodnevnom životu. LP, Da ergometrija je bila OK do maksimalnog opterećenja…

29.6.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Vaše dijagnoze su povišen kvni tlak, proširena grudna aorta, srednje teška aortna insuficijencija, proširene vene nogu.

Važno je da budete pod kontrolom kardiologa , a pretpostavljam da Vam je kardiolog i ustanovio sve ove dijagnoze.

Treba pratiti stanje grudne aorte i aortne insuficijencije ultrazvukom, te po potrebi drugim dijagnostičkim postupcima o čemu će odluke odnositi kardiolog.

Arterijski tlak treba  pod terapijom biti u granicama normale jer nereguliran arterijski tlak doprinosi daljnjem proširenju aorte. Također je važno da i drugi kardiovaskularni rizični čimbenici budu u granicama normale: šećer  i masnoće u krvi, te da ne pušite. Trebate izbjegavati dizanje većih tereta od 3-5kg. Poželjna je redovita umjerena aerobna tjelesna aktivnost .

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Color Doppler

Žarenje u nogama i povišen krvni tlak

Dijastolički krvni tlak

Osobitosti krvnog tlaka na koje liječnik i bolesnik moraju obratiti pažnju

Pojam povišenog krvnog tlaka (KT) stručno najčešće zovemo arterijska hipertenzija (AH), a to je trajno povišenje sistoličkog ili “krvnog tlaka” (≥ 140 mmHg) i/ili dijastoličkog ili “srčanog tlaka” (≥ 90 mmHg).

Adherencija

Adherencija u liječenju displidemije i hipertenzije; uloga fiksnih kombinacija lijekova

Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) i dislipidemija (povišena razina ukupnog i „lošeg“, LDL- kolesterola) su, pored šećerne bolesti, pušenja i prekomjerne tjelesne težine, najvažniji tzv. „promjenjivi“ čimbenici rizika za razvoj ateroskleroze i oboljevanja od srčanog ili moždanog udara.

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i zloćudne bolesti – 2. dio

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Holter srca