Možete li mi pročitati nalaze, imam sve blago povišene/snižene vrijednosti i dobila sam uputnicu za kardiologa. Trebam li se brinuti?

Poštovani, moj nalaz je ovakav INR 1.0 ; APTV 32.5 ; D-dimeri 0,75 ; koliko sam uspjela procitati, to su sve blago povisene/snizene vrijednosti, ali me zanima sto bi to tocno znacilo. cega se moram paziti, ako moram? Dobila sam uputnicu za kardiologa.

 

29.6.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Nalazi se trebaju protumačiti na osnovu kliničke slike. PV INR je univerzalna mjera izražavanja protrombinskog vremena kod bolesnika koji primaju antikoagulantnu terapiju (varfarin). D dimeri su kod vas blago povišeni, a mogu biti u slučaju menstrualnog krvarenja, nakon mehaničke traume, operacije, a ne samo u slučaju tromboembolije.

Povišene vrijednosti APTV-a ukazuju na poremećaj koagulacije, te može upućivati na hemofiliju A ili B, von Willebrandov sindrom, a također i kod terapije nefrakcioniranim heparinima, oralnim antikoagulansima , u nedostatku fibrinogena. Kod vas je tek blago povišen što ne mora ukazivati na  bilo kakav poremećaj koagulacije.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Color Doppler

Žarenje u nogama i povišen krvni tlak

Dijastolički krvni tlak

Osobitosti krvnog tlaka na koje liječnik i bolesnik moraju obratiti pažnju

Pojam povišenog krvnog tlaka (KT) stručno najčešće zovemo arterijska hipertenzija (AH), a to je trajno povišenje sistoličkog ili “krvnog tlaka” (≥ 140 mmHg) i/ili dijastoličkog ili “srčanog tlaka” (≥ 90 mmHg).

Adherencija

Adherencija u liječenju displidemije i hipertenzije; uloga fiksnih kombinacija lijekova

Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) i dislipidemija (povišena razina ukupnog i „lošeg“, LDL- kolesterola) su, pored šećerne bolesti, pušenja i prekomjerne tjelesne težine, najvažniji tzv. „promjenjivi“ čimbenici rizika za razvoj ateroskleroze i oboljevanja od srčanog ili moždanog udara.

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i zloćudne bolesti – 2. dio

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?