Ne znam tacno.

Sportista sam vec 11 godina igram kosarku na nekom visokom nivou i mnogo treniram, zadnja 2 mjeseca sam odmarao zbog povrede koljena i operacije ali vec sam se vratio na treninzima, prosle godine mi se desilo pred spavanje naglo ubrzano kucanje srca i trgnem se i opet pokusam zaspati jer sam izuzetno umoran ali opet se isto desava i tako i od toga i od straha ne mogu zaspati satima, sjutri dan sam imao utakmicu sve normalno pa mi se onda nije desavalo do pre mjesec ipo, od kad sam prestao da treniram u zadnje 15 dana svako vece krenem da spavam umoran i samo sto ne zaspim desi mi se tako kao da mi se svo telo oduzima u sekundi i samo se trgnem i nista i onda opet tako svako vece ne mogu zaspati normalno 30 min najmanje, na svakom pregledu srca i svega sve je bilo ok, kazu sportsko srce. Sve super poslednji pregled sam imao 25tog decembra par dana pred operaciju a i prije toga na kipru i u americi gdje sam igrao. Ne znam zaista u cemu je problem, u poslednje vrijeme se bas i zdravo hranim samo, desi mi se nekad i kad gledam nesto i tako kao da trnem u sekundi i od straha me hladni znoj oblije ali lako se odmah trgnem i kao da nista nije bilo, znaci samo mi se desava kad sam umiren kad lezim gledam nesto, pred spavanje uvijek, za vreme treninga nikada ni bolovi u grudima niti zamaranje neko. Hvala

25.1.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Osjećaj ubrzanog rada srca može biti znak srčane aritmije. Važno je znati koliko je dugo trajanje ubrzanog rada srca i postoji li povezanost između ubrzanog rada srca i tjelesnog napora ili promjene vremena. Za otkrivanje poremećaja srčanoga ritma služe nam određeni dijagnostički postupci. Preporučam učiniti Holter EKG tj. 24-satno snimanje EKG-a i test opterećenja  tj. ergometriju. Rezultate dijagnostičkih postupaka treba vidjeti Vaš liječnik obiteljske medicine koji će nakon toga preporučiti ev. dodatne pretrage ili terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]