Nestabilna angina pectoris

Poštovani Dr

Imam 61g.
Godine 2014 u 8 mj. učinjena mi je CABG X2.koja je ustanovljena koronarografijom.Od terapija lijekovima koristim Concor 2.5mg ujutro ,Preductal MRX2,Rosuvastatin 20mg,Cardiopirin 100 x1 i Valnorm 80mg x1,Alopurinol i NTG spray po potrebi.

Diagnoza :Nestabilna angina pectoris non stabilis,Hipertenzija arterija,Dyslipidaemija,Gastriti cronica te Benigna hiperplazija prostate,anksioznost i depresija pa po potrebi uzimam helex 0,25mg.

Osjećao sam se relativno dobro ali kod svake bolesti ma ona bila i viroza ja sam paničio.Dobi sam i crveni vjetar koji nije bio prepoznat pa sam u par navrata imao recidive i sad sam na penicilinskoj terapiji kroz 6 mj Exstecilin.
Imam (valunge) znači odjednom vrućina u glavi i znojenje ničim izazvano.
Tlak mi je do unazad mjesec dana bio normalan uz terapiju ali sad je počeo varirati dobio sam osjećaj slabosti i umaranje.Počeli su i anginozni bolovi češće a prije ih nisam imao. Na ultrazvuk srca idem svaka 3 mj. i vidim da su mi nalazi sve lošiji i lošiji.a i EKG mi je sve lošiji i lošiji.

Nisam prošao na testu Ergometrije.

Moje pitanje je ima li to sve smisla kad očito ta terapija lijekovima nema efekta zbog progresije..Nitko mi ne spominje moju anksioznost i depresiju nije li to uzrok progresije ili sam otpisan.Molim Vas odgovorite mi otvoreno ima li ikakve šanse da poživim ili smo svi sa takvom dijagnozom otpisani,.

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Na Vašu sreću učinjeni nalazi ne pokazuju da se radi o progresiji bolesti. U takvim slučajevima rješenje je u kombiniranoj medikamentnoj terapiji koji već uzimate. Temeljem učinjenih dijagnostičkih pretraga nema naznaka da bi promjene na premosnicama ilio na koronarnim arterijama bile takve da bi uzrokovale opisane tegobe. U Vašem slučaju nema mjesta strahu zbog Vaše bolesti. Potrebne su redovite kontrole i pridržavanje uputa liječnika i uzimanje preporučenih lijekova. Sigurno niste “otpisani” s ovim dijagnozama, mogu Vam navesti primjere iz svoje dugogodišnje liječničke prakse, imam veći broj bolesnika koje kontroliram u svojoj kardiološkoj ambulanti 10 godina, 15 godina, 20 godina pa i duže od 25 godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]