Oštećene površinske vene?

Poštovani, imam 20 godina i dolazim s jednim naizgled banalnim “problemom”. Naime, blagi sam hipohondar i u to sam vrijeme (neposredno prije pandemije) strahovao za zdravlje zbog čudnih osjećaja u crijevima (problema više nema niti su stvarno postojali). Međutim, konstantno dodirujući i ispitujući površinu trbuha, napipao sam površinske vene abdomena (ne znam ni sam kako) i počeo ih neprestano ispitivati, čupkati i dodirivati.

To je prešlo u jednu ružnu naviku. Za vrijeme lockdowna puno sam vremena provodio kod kuće pa bi se to događalo za vrijeme učenja ili gledanja televizije. Trajalo je najviše od 3. do 8. mjeseca (u 9. mjesecu sam prestao). To sam radio slijeva nadesno (dakle od bokova prema sredini), i od donjeg rebrenog luka prema ingvinalnom području. Ne sjećam se točno kako sam uopće došao do tih vena niti kakve su bile na opip, ali ono što me sad muči jest činjenica da mi se čini da su tvrđe nego prije i strah me da sam učinio neku značajniju štetu koja bi mogla imati posljedice na ostatak venskoga sustava. Ništa nije bolno, niti je vidljivo ikakvo crvenilo. Činjenicu da sam poprilično agresivno čupao to područje dokazuje to da se u to vrijeme na bokovima pojavilo crvenilo, vjerojatno zbog iritacije kože. Sada se u određenim položajima vide jedino plavozelene vene kroz kožu (ali vide se i u prsnom području pa pretpostavljam da je to normalno). Ovo me uopće ne bi opterećivalo da ne osjećam nelagodu, primjerice pri podizanju ruku ili pokretima toga dijela tijela, kao da sam sada svjestan da su te vene tu i da se pomiču, kao da se trljaju jedna o drugu. Jednostavno ne mogu ignorirati taj osjećaj. Moja je pretpostavka ta da sam doveo do oštećenja masnoga tkiva koje je u početku obavijalo i štitilo te krvne žile i sada osjećam posljedice toga nedostatka masti. Ili sam doveo do oštećenja živaca. Sve u svemu, svjestan sam postojanja tih vena za koje ljudi vjerojatno uopće ne znaju da postoje, što je iznimno frustrirajuće i uklanja mi fokus s bitnih stvari.

Molio bih vas za neki savjet – ima li razloga za brigu ili jednostavno moram čekati da ovo stanje prođe i da se vrati u normalu? Je li uopće moguće da sam izazvao svojevrsno stvrdnjavanje krvnih žila ili sam ih samo pomaknuo iz prvobitnog položaja?

(U međuvremenu sam bio kod liječnika zbog drugih razloga, svi su nalazi uredni. Pa i abdomen je bilo palpatorno uredan.)

Puno Vam hvala na potrošenom vremenu!

16.2.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Nema razloga za brigu jer vene ne mogu dodirivanjem otvrdnuti. Do iritacije kože i potkožnog tkiva može doći.
Bitno je da ste prestali s tom navikom. Tkivo će se oporaviti. Sami uviđate problem, pa bih vam savjetovala da se obratite psihijatru
ili psihologu kako biste sa stručnjakom porazgovarali o svojim strahovima.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]