Povišeni donji tlak

Poštovani, imam 38 godina, visoka sa 168 cm i imam 58 kilograma. Nikakvih oboljenja nemam. Nema srčanih oboljenja u obitelji. Krvna slika je uredna, provjeravam je jedan put godišnje.
Prije mjesec dana sam bila kod kardiolog radi povremenih bržih otkucaja srca 100 do 110 koji dođu sami od sebe i traju nekih 15 ak minuta. On mi je dao tablete bisoprololum pp iako je napomenuto da to nisu previsoki otkucaji i da mogu popiti samo pola. Također sam mu napomenula kako mi je gornji tlak uredan od 110 do 130,no da mi je donji tlak podzadnje i to češće između 85 i 95. Na to mi nije odgovorio ništa. Iskreno ne znam da li me je uopće čuo jer je bio u žurbi kako je gužva radi ove korona situacije. Ja sam ne znam što mi je činiti. Na nalazu mi piše da je Ekg uredan i samo preporuka bisoprololum pp i diazepamum pp. Da li mi možete reći zašto mi je taj donji tlak mrvicu povišeni, što učiniti kad je povišeni da li on zahtjeva daljnje pretrage jer me stvarno brine. Kući tlak mjerim na digitalni tlakomjer za nadlakticu, ali nije Omron.
Unaprijed hvala
Tihana

10.6.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Ne morate se brinuti. Važno je da budete što više tjelesno aktivni i da reducirate sol u ishrani na najmanju mjeru. Time ćete i tlak držati pod kontrolom.
Pratite tlak, te učiniti holter tlaka kakao biste bili sigurni da li je on dobro reguliran. Nisu zabrinjavajući povremeni otkucaji srca oko 100/min.
Ukoliko budete uzimali Concor, premda je doza od 1,25mg minimalna i ona može malo sniziti tlak, a ne samo broj otkucaja srca.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]