Prevencijski pregled

Poštovani prof. dr. Vincelj,

s obzirom na obiteljsku anamnezu (otac iznenada preminuo u 60. godini od infarkta – kao jedinac, njegova majka u 64. od moždanog udara – kao jedinac, njezin otac također od srca – jedinac također…), iznimno stresan menadžerski posao kojim se bavim te predispoziciju s obzirom na ličnost TIP A, molim vas za savjet koje sve pretrage da obavim sada u 40. godini života te na redovitoj bazi u budućnosti kako bi stekla uvid u stanje svoga srca te eventualno, ostatka kardiovaskularnog sistema.

Također, zanima me što mogu učiniti po pitanju preventive sama (nemam visok tlak, štoviše cijeli život izuzetno nizak, nemam povišen šećer u krvi niti kolesterol, nisam pretila, bavim se 2 x 3 tjedno fizičkom aktivnošću, ne pijem alkohol niti ne pušim, trudim se spavati po 8 sati dnevno, jedina mana su mi slatkiši – čokolada i keksi koje dosta konzumiram)?

Smatrate li da je lagano trčanje uzbrdo “dobro” za srce ili ga previše opterećuje? Postoje li druge/prikladnije aktivnosti koje mogu ojačati srčani mišić?

Zahvaljujem vam na unaprijed na odgovoru.

Srdačan pozdrav,

I.

2.9.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Osim pozitivne obiteljske anamneze za koronarnu bolest srca Vi nemate drugih čimbenika rizika. Zbog toga je mala vjerojatnost da će te Vi imati koronarnu bolest srca. Pretpostavljam da je Vaše srce zdravo i da nema nikakvih zapreka za bilo koju tjelesnu aktivnost. Slobodno se bavite bilo kojom tjlesnom aktivnošću. Da bi dobili uvid u stanje Vašeg srčanožilnog sustava može se učiniti test opterećenja-ergometrija i ultrazvuk srca.

Srdačan pozdrav

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Može li očitavanje RTG nalaza pluća?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Recite mi da li na temelju nalaza holtera trebam rraditi dodatne pretrage ili je nalaz uredan?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]