Prevencijski pregled

Poštovani prof. dr. Vincelj,

s obzirom na obiteljsku anamnezu (otac iznenada preminuo u 60. godini od infarkta – kao jedinac, njegova majka u 64. od moždanog udara – kao jedinac, njezin otac također od srca – jedinac također…), iznimno stresan menadžerski posao kojim se bavim te predispoziciju s obzirom na ličnost TIP A, molim vas za savjet koje sve pretrage da obavim sada u 40. godini života te na redovitoj bazi u budućnosti kako bi stekla uvid u stanje svoga srca te eventualno, ostatka kardiovaskularnog sistema.

Također, zanima me što mogu učiniti po pitanju preventive sama (nemam visok tlak, štoviše cijeli život izuzetno nizak, nemam povišen šećer u krvi niti kolesterol, nisam pretila, bavim se 2 x 3 tjedno fizičkom aktivnošću, ne pijem alkohol niti ne pušim, trudim se spavati po 8 sati dnevno, jedina mana su mi slatkiši – čokolada i keksi koje dosta konzumiram)?

Smatrate li da je lagano trčanje uzbrdo “dobro” za srce ili ga previše opterećuje? Postoje li druge/prikladnije aktivnosti koje mogu ojačati srčani mišić?

Zahvaljujem vam na unaprijed na odgovoru.

Srdačan pozdrav,

I.

2.9.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Osim pozitivne obiteljske anamneze za koronarnu bolest srca Vi nemate drugih čimbenika rizika. Zbog toga je mala vjerojatnost da će te Vi imati koronarnu bolest srca. Pretpostavljam da je Vaše srce zdravo i da nema nikakvih zapreka za bilo koju tjelesnu aktivnost. Slobodno se bavite bilo kojom tjlesnom aktivnošću. Da bi dobili uvid u stanje Vašeg srčanožilnog sustava može se učiniti test opterećenja-ergometrija i ultrazvuk srca.

Srdačan pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]