Probadanja u prsima, gušenje

Poštovani,
imam 43 godine. Zbog povremenih gušenje, bolova i probadanja u prsima i leđima, gubitka osjeta u ruci redovito idem kardiologu, a zaključak je da je srce zdravo, a smetnje uzrokovane anksioznosti. U EKG mi se već godinama javljaju nepsecifične ST-T promjene, zbog čega sam uvijek u strahu iako mi kažu da je nalaz uredan. Čak sam prije 4 godine bila na MCST koronografiji, a nalz je glasio.
(Nalaz uklonjen zbog očuvanja privatnosti. op. urednika)

Da li je po Vašem mišljenju nalaz uredan i treba li piti Nebilet?

Srdačan pozdrav

18.10.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

EKG promjene koje ste naveli (nespecifične ST-T promjene), uz uredan nalaz testa opterećenja kao i nalaz MSCT koronarografije koji pokazuje kraći, plići “bridging”, te UZV nalaz srca ne ukazuju na srčanu bolest zbog koje bi trebali biti zabrinuti. Vjerojatno zbog nešto brže srčane frekvencije u mirovanju preporučen Vam je u terapiji beta-blokator. Tegobe koje osjećate nisu uzrokovane bolestima srca. Dobro je uzimati beta-blokator u Vašem slučaju, očekujemo smanjenje Vaših tegoba. Izloženost stresnim situacijama može uzrokovati tegobe koje ste naveli. Manaj izloženost stresnim situacijama i svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od 30-45 minuta sigurno mogu imati korisne učinke u uklanjanju Vaših tegoba. 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]