Sinkopa – nesvjestica

Imam kcerku staru 13 godina. Nedavno se onesvijestila desetak sekundi poslije udarca u glavu nekom metalnom ruckom. Udarac je bio izmedju oka i nosa, a nesvjestica je trajala 5-6 sekundi dok sam je dozvao i probudio. Dok je lezala onesvijestena trzala je i nogama i rukama sto je za mene bio najsrtavicniji prizor u mom zivotu. Pitam se jesu li te reakcije poslije udarca “normalne pojave”, prije svega mislin na ono trzanje tijela dok je lezala onesvijestena. Kad se kcerka probudila bila je jako blijeda u licu i malo zbunjena i cutljiva sto nije njoj svojstveno. Bio bih jako zahvalan ako bih dobio neki komentar iako je tesko nesto konkretno reci na osnovu ovako malo detalje o tom dogadjaju. Ja zivim u Svedskoj i volio bih dobiti neke smjernice ako ima nesto da se ispituje poslije ovog dogadjaja jer bi i meni bilo lakse traziti pomoc od ljekara ovdje. Unaprijed hvala.

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Kratkotrajna nesvjestica prema Vašem opisu uzrokovana je traumom glave. Znači ova vrsta sinkope nije kardijalna. Pošto je uzrokovana traumom glave potrebno je učiniti neurološke pretrage koje mogu isključiti ili utvrditi posljedice ove traume. Stanje Vaše kćerke nakon nesvjestice kako ste opisali odgovara takvim i sličnim događajima.

Predlažem da se obratite pedijatru neurologu koji će indicirati pretrage na temelju kojih će ustanoviti stanje nakon traume. Nadam se da će nalazi biti uredni i da ne će biti trajnih zdravstvenih posljedica ovog nesretnog događaja.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?