Sinkopa – nesvjestica

Imam kcerku staru 13 godina. Nedavno se onesvijestila desetak sekundi poslije udarca u glavu nekom metalnom ruckom. Udarac je bio izmedju oka i nosa, a nesvjestica je trajala 5-6 sekundi dok sam je dozvao i probudio. Dok je lezala onesvijestena trzala je i nogama i rukama sto je za mene bio najsrtavicniji prizor u mom zivotu. Pitam se jesu li te reakcije poslije udarca “normalne pojave”, prije svega mislin na ono trzanje tijela dok je lezala onesvijestena. Kad se kcerka probudila bila je jako blijeda u licu i malo zbunjena i cutljiva sto nije njoj svojstveno. Bio bih jako zahvalan ako bih dobio neki komentar iako je tesko nesto konkretno reci na osnovu ovako malo detalje o tom dogadjaju. Ja zivim u Svedskoj i volio bih dobiti neke smjernice ako ima nesto da se ispituje poslije ovog dogadjaja jer bi i meni bilo lakse traziti pomoc od ljekara ovdje. Unaprijed hvala.

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Kratkotrajna nesvjestica prema Vašem opisu uzrokovana je traumom glave. Znači ova vrsta sinkope nije kardijalna. Pošto je uzrokovana traumom glave potrebno je učiniti neurološke pretrage koje mogu isključiti ili utvrditi posljedice ove traume. Stanje Vaše kćerke nakon nesvjestice kako ste opisali odgovara takvim i sličnim događajima.

Predlažem da se obratite pedijatru neurologu koji će indicirati pretrage na temelju kojih će ustanoviti stanje nakon traume. Nadam se da će nalazi biti uredni i da ne će biti trajnih zdravstvenih posljedica ovog nesretnog događaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]