Sinkopa – nesvjestica

Imam kcerku staru 13 godina. Nedavno se onesvijestila desetak sekundi poslije udarca u glavu nekom metalnom ruckom. Udarac je bio izmedju oka i nosa, a nesvjestica je trajala 5-6 sekundi dok sam je dozvao i probudio. Dok je lezala onesvijestena trzala je i nogama i rukama sto je za mene bio najsrtavicniji prizor u mom zivotu. Pitam se jesu li te reakcije poslije udarca “normalne pojave”, prije svega mislin na ono trzanje tijela dok je lezala onesvijestena. Kad se kcerka probudila bila je jako blijeda u licu i malo zbunjena i cutljiva sto nije njoj svojstveno. Bio bih jako zahvalan ako bih dobio neki komentar iako je tesko nesto konkretno reci na osnovu ovako malo detalje o tom dogadjaju. Ja zivim u Svedskoj i volio bih dobiti neke smjernice ako ima nesto da se ispituje poslije ovog dogadjaja jer bi i meni bilo lakse traziti pomoc od ljekara ovdje. Unaprijed hvala.

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Kratkotrajna nesvjestica prema Vašem opisu uzrokovana je traumom glave. Znači ova vrsta sinkope nije kardijalna. Pošto je uzrokovana traumom glave potrebno je učiniti neurološke pretrage koje mogu isključiti ili utvrditi posljedice ove traume. Stanje Vaše kćerke nakon nesvjestice kako ste opisali odgovara takvim i sličnim događajima.

Predlažem da se obratite pedijatru neurologu koji će indicirati pretrage na temelju kojih će ustanoviti stanje nakon traume. Nadam se da će nalazi biti uredni i da ne će biti trajnih zdravstvenih posljedica ovog nesretnog događaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Holter srca