Srčane aritmije 3. dio

imam 23 godine i prije 4 mjeseca su mi dijagnosticirali wpw sindrom,kazu nebi trebalo bit opasno dali da pijem cordarone ,mada sam cula da su te tablete otrov za mene,cak mi je i kosa pocela opadat,i da dodem za 4 mjeseca po holter…e ja sam saznala da je to jako opasan sindrom i da dolazi do iznenadne smrti otad neizlazim iz sobe samo placem osluskujem srce i nespavam…bila sam kod privatnika na ekg nije bilo wpw,pa mi nista nije jasno a nemogu otic ranije doktoru nego kad sam narucena nazalost….nemam ceste napade aritmije i ultra zvuk srca je u najboljem redu bez problema….ja stvarno neznam sta da radim,mozetel mi stvarno reci ocul svaki cas umrijet jel stvarno tako opasan,smjem li planirat trudnocu,smjem li uopste se vratit zivotu…..sad mi srce preskace jel i to wpw ili je od straha i napetosti …ma pomozite mi jer zivim u malom gradu i niko za ovo nije cuo a ja sto sam cula sve je smrtonosno…molim vas pomozite mi….

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana, WPW sindrom koji je ustanovljen kod Vas i koji je pod terapijom nebi Vam trebao stvarati poteškoće. Što se tiče lijeka koji uzimate kao i svaki lijek tako i ovaj ima nuspojave. Zbog toga su i preporučene redovite kontrole da bi se ustanovile eventualne nuspojave. Mislim da ne morate živjeti u strahu, Vi možete normalno obavljati svakodnevne aktivnosti i normalno živjeti. Ako su nalazi UZV srca i Holter uredni uz propisanu terapiju tada stvarno nema opasnosti. O svemu tome možete razgovarati sa svojim kardiologom koji Vam je preporučio lijek. Ako se aritmije ne mogu liječiti medikamentima, ili ako ne podnosite lijekove, ili su izražene nuspojave tada se prelazi na nefarmakološko liječenje. Znači možete biti bez straha kao i bez straha od iznenadne smrti. Ako ste unatoč svemu i dalje zabrinuti tada bi bilo dobro da posjetite svojeg kardiologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]