Srčane aritmije 3. dio

imam 23 godine i prije 4 mjeseca su mi dijagnosticirali wpw sindrom,kazu nebi trebalo bit opasno dali da pijem cordarone ,mada sam cula da su te tablete otrov za mene,cak mi je i kosa pocela opadat,i da dodem za 4 mjeseca po holter…e ja sam saznala da je to jako opasan sindrom i da dolazi do iznenadne smrti otad neizlazim iz sobe samo placem osluskujem srce i nespavam…bila sam kod privatnika na ekg nije bilo wpw,pa mi nista nije jasno a nemogu otic ranije doktoru nego kad sam narucena nazalost….nemam ceste napade aritmije i ultra zvuk srca je u najboljem redu bez problema….ja stvarno neznam sta da radim,mozetel mi stvarno reci ocul svaki cas umrijet jel stvarno tako opasan,smjem li planirat trudnocu,smjem li uopste se vratit zivotu…..sad mi srce preskace jel i to wpw ili je od straha i napetosti …ma pomozite mi jer zivim u malom gradu i niko za ovo nije cuo a ja sto sam cula sve je smrtonosno…molim vas pomozite mi….

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana, WPW sindrom koji je ustanovljen kod Vas i koji je pod terapijom nebi Vam trebao stvarati poteškoće. Što se tiče lijeka koji uzimate kao i svaki lijek tako i ovaj ima nuspojave. Zbog toga su i preporučene redovite kontrole da bi se ustanovile eventualne nuspojave. Mislim da ne morate živjeti u strahu, Vi možete normalno obavljati svakodnevne aktivnosti i normalno živjeti. Ako su nalazi UZV srca i Holter uredni uz propisanu terapiju tada stvarno nema opasnosti. O svemu tome možete razgovarati sa svojim kardiologom koji Vam je preporučio lijek. Ako se aritmije ne mogu liječiti medikamentima, ili ako ne podnosite lijekove, ili su izražene nuspojave tada se prelazi na nefarmakološko liječenje. Znači možete biti bez straha kao i bez straha od iznenadne smrti. Ako ste unatoč svemu i dalje zabrinuti tada bi bilo dobro da posjetite svojeg kardiologa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]