Srčani mišić,nervoza,zbunjenost

Poštovani! Imam 21 godinu. Zanima me iz kojeg razloga me redovito probada u prsima? Ponekad je toliko intenzivno da imam osjećaj da ću izgubiti svijest. Puls mi skoči do 105 imam osjećaj da će iskočiti, nervoza, probadanje u prsima i leđima, ponekad i mučnina. Mislim da sve to polako počinje utjecati na kvalitetu života.
Molim vas da mi odgovorite na pitanje,ako sam dobro pojasnila. Unaprijed Hvala! 🙂

16.2.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Probanaja u prsima obično nije znak bolesti srca. Obzirom na Vašu dob vjerojatno se kod Vas ne radi o bolesti srca. Stresne situacije, dugotrajno sjedenje tijekom dana, te npravilno držanje tijela tijekom sjedenja i nedostatak kretanja mogu uzrokovati probadanje u prsima i leđima. Preporučam Vam svakodnevnu tjelesnu aktivnost trajanja od 30-45 minuta. Vjerujem da će Vam nakon toga tegobe ubrzo nestati.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aktivnost

Sport i zdravlje djece: kada se dijete treba početi baviti sportom?

Fizička aktivnost je nužna za normalan rast i razvoj djece svih dobnih skupina. Djeca koja se bave sportom su zdravija, postižu bolje rezultate u školi, te imaju bolje razvijene socijalne vještine. Zašto je kretanje važno? Kretanje treba biti sastavni dio života djeteta. Fizička aktivnost omogućava usvajanje i razvoj novih motoričkih vještina, izgrađuje koštanu i mišićnu […]

Bolesti

Koja je „prava faza“ menstruacijskog ciklusa

U žena generativne dobi sva dijagnostika i liječenje zbog ginekološke bolesti, odnosno sumnje na ginekološku bolest, obavlja se u odgovarajućim fazama menstruacijskog ciklusa.

Bolesti

Otkrivanje spolno prenosivih bolesti iz prvog mlaza jutarnjeg urina

Spolno prenosive bolesti danas su veliki problem u cijelom svijetu i njihovoj sve učestalijoj pojavi pogoduju povećani migracijski trendovi, rano stupanje u spolne odnose, odnosi bez zaštite, rizično spolno ponašanje sa stalnim mijenjanjem partnera.

Pluća

Molim vas pojašnjenej nalaza rtg srca i pluća!

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]