Stezanje tj. probadanje u predelu srca

Poštovani,
Imam 29 godina, hteo bih vas zamoliti za pomoć jer mi je stanje kritično i jako mi je loše godinama, imam nepodnošljive bolove i stezanja u predelu srca, prvi put me je počelo stezati 2013-te godine i steže me svaki dan, a ta bol traje ceo dan i ne prestaje, i svo vreme mi je utrnuto levo rame i leva ruka, i sad dok ovo vam pišem jako me boli, i kad mirujem, non-stop, jako često nemam ni vazduha , da jedva mogu nešto da kažem, kao da nemam kiseonika, imam i Candidu SPP. (trenutno u malom broju) protiv koje se takođe borim mesecima,nadut mi je donji deo stomaka, ne znam da li i to utiče na srčane bolove, i kažite mi da li na izveštaju specijaliste što se tiče Candide treba da piše Nalaz Negativan ili Candida SPP. (mali broj) da bih znao da li sam bar Candidu izlečio, jer sam kontrolisao i nalaz za Helycobacter pylori i piše Negativan.
Bavio sam se bildovanjem dugo godina ,da li i to utiče naa stezenje i probadanje u predelu srca, da li ću morati da prestanem da treniram i da dižem bilo kakav teret, već ću samo morati da mirujem?
Bio sam kod kardiologa 26. maja 2016-te i evo šta ona kaže:
(Nalaz uklonjen zbog očuvanja privatnosti, op. admina)
Krv i urinokultura su u redu, ali kad sam koristio lek Propranolol stanje mi je bilo još gore, toliko me je stezalo i probadalo da sam morao samo da ležim.
Bilo šta da radim to me steže i samo trpim nesnosne bolove, Molim vas posavetujte me šta da radim ,bojim se da ću umreti koliko mi je loše, zanosi me u glavi.
Nepušač sam, imao sam astmu kao dete, Niko od članova porodice nije bolovao od srčanih bolesti. Bavio sam se bodibildingom i trenirao sam, ali sam prestao ,da li je to razlog da me svaki dan po ceo dan boli srce, i molim vas recite mi hoću li moći nekad da nastavim da treniram ili ću do kraja života imati srčanih problema ako sam preopteretio srčani mišić, to pitam zato što mi je kardiolog rekao da imam 1 zalistak na levoj komori, ali da nije ništa strašno, kaže to se uspešno leči sklekovima i prepisao mi je Propranolol 40mg 1/2+0+1/2 u 17h. Bromazepam 3mg 2×1, ali međutim meni je sve gore, a Propranolol sam prestao da pijem zato što mi je od tog leka stanje bilo drastično lošije, da sam samo ležao.
Molim vas pomozite mi, šta da koristim da mi prestanu ovi bolovi.
Otišao sam na pregled krvi odnosno uradio sam TSH štitne žlezde.
Na izveštaju o ispitivanju rezultat je 1.o45, a referentne vrednosti su 0.35-4.94.
Lekari mi kažu da je to u redu, a ja imam sve simptome kao da mi nešto nije u redu sa štitnom žlezdom.
Ne znam stvarno šta mi se dešava, kao da su mi svi organi otkazali, sav sam usporen, malaksao, umoran, vrti mi se u glavi, nemam koncentraciju, srce i leva ruka su me stezali, ne znam šta da radim.
Bio sam na ultrazvuk srca 02.02.2017. godine i nalaz EHO srca kaže ovako:
(Nalaz uklonjen zbog očuvanja privatnosti, op. admina)
Dr specijalista kardiolog mi je rekao ovako:
(Nalaz uklonjen zbog očuvanja privatnosti, op. admina)
Sve je to u redu, samo kako ceo život da trpim ove nesnosne bolove, bolje da umrem.
Molim vas posavetujte me kako da se rešim ovih bolova, to su nesnosni bolovi?

Hvala unapred

Saša

8.2.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Učinjenim dijagnostičkim pretragama nije ustanovljeno da je bolest srca uzrok Vaših tegoba. Još bi se mogla učiniti ergometrija tj. test opterećenja zbog razjašnjenja uzroka boli u prsima. Međutim, obzirom na Vašu dob, te prema opisu bolova, trajanju i intenzitetu bolova mala je vjerojatnost da bi bolest srca uzrokovala ove bolove. Također može se zaključiti da bavljenje sportom sigurno nije uzrokovalo Vaše poteškoće. Ako Vam ne odgovara preporučena terapija potrebno je ponovno javiti se nadležnom liječniku da Vam promijeni terapiju. Možda su neke promjene na kralježnici uzrok Vaših poteškoća, pa bi bilo dobro napraviti dijagnostičke postupke u tom smjeru.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Anksioznost

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]