Što mi je?

Pozdrav, imam 28god., 58kg, ne pijem, ne pušim, trudim se zdravo hraniti… Nikada nisam teže bolovala osim klasičnih prehlada i dva puta upala bubrega liječenih antibioticima. U obitelji s očeve strane više slučajeva karadiovaskularnih bolesti (visoki tlak, premosnice), a majka preboljela karcinom mekog tkiva na grlu. Moje tegobe počinju u 2mj. ove godine, nakon nekoliko znacajnih stresnih događaja uslijedili su napadaji panike uz razvitak anksioznosti koja je bila popracena izrazito tjelesnim simptomima (probadanka u prsima i ispod lijevog rebrenog luka, osjećaj lupanja i preskakanja srca, porast tlaka, svakodnevne vrtoglavice, grč u želucu ali bez mučnina i povraćanja samo nemogućnost jela zbog čega sam u dva mj. smršavila 8kg). S obzirom na situaciju i nemogućnost dolaska do liječnika anksioznost je bila dodatno pojačana zbog čega sam se javila na hitnu jer sam imala konstantno osjećaj kako ću svakog trena pasti u nesvijest – učinjeni lab. nalazi krvi i urina uredni, rtg abdomena uredan i dijagnoza ankisoznost… Potom sam se javila psihijatru koji je potvrdio dijagnozu te uveo terapiju luxeta 75mg te alprazolam 0,25mg po potrebi sto i dalje pijem…također sam u međuvremenu obavila ekg, uzv srca, holter ekg (1 pojedinacna Ves, 134 sves), ergometriju, vadila hormone štitnjače i uzv, te uzv abdomena – svi nalazi su uredni…. Problem je u tome sto ja i dalje imam dosta fizičkih simptoma koji mi ometaju svakodnevno funkicioniranje iako se psihički osjećam stvarno dobro samo što je prisutna doza straha zbog tjelesnih simptoma – osjećam užasnu glad svaka dva-tri sata i imam osjećaj kako cu se srušiti ako ne pojedem nešto (pri tome mi je glukoza uredna imam aparat za mjerenje, nemam žgaravice niti bolova u želucu), a neposredno nakon jela se osjećam jako čudno, uzlupa mi se srce i kao da mi se sve poremeti kada krene probava (dosada nisam nikada imala problema s probavom, niti težinom, nikada bila na dijetama, ali sam mogla bez problema biti gladna pola dana), također imam puno manje snage nego prije i brže se umorim u fizičkim aktivnostima koje sam prije s lakoćom obavljala ako je trebalo i cijeli dan, uzlupa mi se srce čim se popnem uz stepenice ali nema probadanja sada, inace imam niži tlak (100/60) ali mi je od pojave ovih svih problema gornji u prosjeku visi (120-140), a donji je ostao nizak (oko 70), te mi se često događaju omaglice – posebno kada mi je jako vruće, prilikom fizičkog napora i većeg umora (nije klasična vrtoglavica već kao da mi se na sekundu pomakne slika kada okrenem glavu i ponekad osjećam pulsiranje u glavi ali bez boli).

Moja pitanja su:
1. Kolika je vjerojatnost da napravljeni pregledi štitnjače (vaden samo Tsh), a posebice pregledi srca nisu dali točno stanje i rezultate?

2. Gdje se dalje usmjeriti što se pregleda tiče jer meni ovo nije normalno stanje i teško mi je prihvatiti da je sve samo psiha jer mislim da poznam svoje tijelo i sto ono u normalnim okolnostima može te zbog toga ne želim ignorirati mogućnost nekog organskog uzroka.

Ispričavam se na dugom postu, ali htjela sam sto detaljnije iznijeti svoj problem jer doista više ne znam što mi je niti što bi mi moglo biti? Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru i lijep pozdrav.

14.9.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Anksioznost i panične atake uzrokuju niz tjelesnih simptoma. Terapija koju vam je psihijatar propisao također uzrokuje neke od navedenih tegoba. Porazgovarajte sa psihijatrom o svemu tome.
što se tiče dodatne obrade, preporučila bih vam pregled kod endokrinologa (trebalo bi učiniti OGTT, test inzulinske rezistencije, obradu štitnjače nadopunite se UZV štitnjače, uz TSH odredite FT3, FT4) i neurologa.
Ukoliko i dalje osjetite češća lupanja srca, ponovite holter srca . Ukoliko su UZV srca i ergometrija pokazali uredne nalaze, nemojte se brinuti da će vam se nešto loše desiti od strane srca.
Kako navodite i da imate pozitivnu obiteljsku anamnezu kardiovaskularnih bolesti, važno je da se kontrolira lipidogram.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Terapija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Terapija

Modrice i terapija – što da napravim?

UZV srca

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Dijagnostika

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]