Tjelesna opterećenja u 49. godini života – mogu li se i koliko naporno rekreativno baviti sportom?

Poštovani, molio bih objašnjenje nalaza

CDFI karotida: Subintimalna, pretežno fibrozna zadebljanja u lijevoj bifurkaciji i distalnom dijelu desne ACC,uz IMT do 1,6 mm

UZV srca : LA je umjereno uvećan( 4,7 cm, iz 4 ch 40,35 ml/m2, iz 2 ch 40,32 ml/m2)
Uredna je sistolička funkcija LV( EF bip.62%).Uredna je prosječna 2D longitudinalna deformacija ( GLS Avg – 23,8%). Aortna valvula je trokupisna, uz v max1,1 m/s. Blaga MR i TR, bez plučne hipertenzije. Uzlazna aorta ehogenija, širine do 40 mm. Perikard je urednog prikaza.

Iz nalaza: trc 138, urati 459, kol 6,3, LDL 3,9, ALP 44

Iz anamneze: Stres eho s fizičkim opterećenjem ( 11,19.): Visoka kardiorespiratorna sposobnost, TKR klinički i morfološki negativan. Normotenzija. Uredni su promatrani parametri stres eho analize.

Objektivno:
Cor:akcija ritmična, tonovi jasni, pat.šumova nema, RR 150/90 mm Hg.
U kućnim mjerenjima uredne su vrijednosti arterijskog tlaka.
Pulmo: uredan šum disanja
Ekstremiteti : Bez edema
EKG : s.r 74/min, lijeva el.os

Subjektivno bez tegoba

Dg.Hypertensio artealis
Cor hypertonicum comp.

Th. Tarka 180/2 mg 1 tbl ujutro

Tarku pijem već 5 godina

Interesira me da li se mogu i koliko naporno rekreativno baviti sportom( sklekovi, lagani utezi do 5kg,itd)
Muškarac 1974 godište.

Unaprijed zahvaljujem

26.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Možete se slobodno baviti sportovima, ali više aerobnim. Sportove snage ograničite na terete do 5kg jer prema UZV srca imate blago proširenu uzlaznu aortu. Puls pri vježbanju nastojte da ne prelazi 80% maksimalnog za vašu dob (maksimalni 170/min).

Redovito kontrolirajte arterijski tlak, masnoće u krvi. UZV srca ponovite za 1g. i učinite ergometriju.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]