Tjelesna opterećenja u 49. godini života – mogu li se i koliko naporno rekreativno baviti sportom?

Poštovani, molio bih objašnjenje nalaza

CDFI karotida: Subintimalna, pretežno fibrozna zadebljanja u lijevoj bifurkaciji i distalnom dijelu desne ACC,uz IMT do 1,6 mm

UZV srca : LA je umjereno uvećan( 4,7 cm, iz 4 ch 40,35 ml/m2, iz 2 ch 40,32 ml/m2)
Uredna je sistolička funkcija LV( EF bip.62%).Uredna je prosječna 2D longitudinalna deformacija ( GLS Avg – 23,8%). Aortna valvula je trokupisna, uz v max1,1 m/s. Blaga MR i TR, bez plučne hipertenzije. Uzlazna aorta ehogenija, širine do 40 mm. Perikard je urednog prikaza.

Iz nalaza: trc 138, urati 459, kol 6,3, LDL 3,9, ALP 44

Iz anamneze: Stres eho s fizičkim opterećenjem ( 11,19.): Visoka kardiorespiratorna sposobnost, TKR klinički i morfološki negativan. Normotenzija. Uredni su promatrani parametri stres eho analize.

Objektivno:
Cor:akcija ritmična, tonovi jasni, pat.šumova nema, RR 150/90 mm Hg.
U kućnim mjerenjima uredne su vrijednosti arterijskog tlaka.
Pulmo: uredan šum disanja
Ekstremiteti : Bez edema
EKG : s.r 74/min, lijeva el.os

Subjektivno bez tegoba

Dg.Hypertensio artealis
Cor hypertonicum comp.

Th. Tarka 180/2 mg 1 tbl ujutro

Tarku pijem već 5 godina

Interesira me da li se mogu i koliko naporno rekreativno baviti sportom( sklekovi, lagani utezi do 5kg,itd)
Muškarac 1974 godište.

Unaprijed zahvaljujem

26.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Možete se slobodno baviti sportovima, ali više aerobnim. Sportove snage ograničite na terete do 5kg jer prema UZV srca imate blago proširenu uzlaznu aortu. Puls pri vježbanju nastojte da ne prelazi 80% maksimalnog za vašu dob (maksimalni 170/min).

Redovito kontrolirajte arterijski tlak, masnoće u krvi. UZV srca ponovite za 1g. i učinite ergometriju.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam