Tlak

Pozdrav!
Prije 3 dana sam uzeo 1.2 mg speeda i malo manje od pola esctasy tabletice. Čitao sam da se od tih droga povećava krvni pritisak. Sad me zanima zašto mi je na lijevoj ruci tlak 127/79, a na desnoj 144/87 i hoće li će s vremenom tlak padati?
Imam 18 g, 82kg i 180 cm.

7.1.2020

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

već sam odgovorio sam na Vaše pitanje. Ako je navedena razlika krvnog tlaka između lijeve i desne ruke kako navodite, tada bi trebalo napraviti dijagnostičku pretragu Doppler arterija ruku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Ginko

Smijem li koristiti preparat protiv zujanja u ušima ako uzimam terapiju za povišeni tlak?

Kratkoća daha

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj. Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih […]

Tlak

Povišeni arterijski tlak u trudnice … zbog ginekologa

U ginekološkoj se ordinaciji trudnicama na svakoj kontroli rutinski mjeri i arterijski tlak. Uputno je prije mjerenja krvnog tlaka posjesti trudnicu i pričekati 10-ak minuta, naročito ako je do ordinacije hodala stepenicama, možda i potrčala, ili pak duže vrijeme provela u javnom prijevozu u ne baš ugodnom položaju i slično. Rječju, ako je u ginekološku […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]