Tlak

Poštovani

Imam 43 godine i tlak mi je ponekad niž ,normalan ili povišen nekada 150/90,a niži 110/75,ili 131/85.Napravila sam sve pretrage holter tlaka,holetr ekg-a,uzv srca,ergometriju ,hormane štitnjače i svi nalazi su uredni.U obitelji otac i brat imaju visoki tlak a sada ima i majka koja je prije imala niži tlak.Doktorica mi je prepisala physiotens tablete 0,2 da popijem kod skoka tlaka.Ja još nisam pila tablete zanima me dali bi ja te tablete trebala piti svaki dan.Prije kada sam popila tlak mi je toliko pao 97/57 da me onda boli glava .Inače radim u uredu i bar tri puta tjedno trčim po pola sata.Molim Vas vaš savjet o tome.

Unaprijed puno hvala

14.12.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Ako su učinjene dijagnostičke pretrage u granicama normale, a nakon uzimanja lijeka došlo je do jakog snižavanja krvnoig tlaka uz izražene tegobe tada je stvarno upitno je li opravdano uzimati preporučenu terapiju. Ako Holter krvnog tlaka ne pokazuje patološke vrijednosti tlaka tada nije indicirana antihipertenzivna terapija. Javite se ponovno svome liječniku zbog ev. promjene terapije. Nastavite dalje sa svakodnevnom tjelesnom aktivnošću i održavajte primjerenu tjelesnu težinu, smanjite unos soli u prehrani i vjerujem da ne će biti problema s krvnim tlakom.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

KMAT

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

EKG i ergometrija – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]