Tlak

Imam 34 godine i prije par mjeseci mi je ustanovljen visok tlak, varirao je oko 150/100, nekad padne na 110/80 ugl srcani je povisen, cesto je iznad 90. Trebam ici na holter pa to cekam. Ugl, primjetila sam da mi ne pasu vise jake vrucine, takodjer i po zimi, izbjegavam boravak na hladonoci jer ove zime su krenuli ti problemi sa pritiskom u glavi, lupanjem srca, i to se pojacavalo vani na hladnoci ili sad vani po vrucinama,stalno osjecam lagano stezanje u prsima, osobito u stanju mirovanja, umor i uglavnom odmaram doma,izbjegavam duze setnje jer se brzo umaram. Bila sam na pregledu stitnjace, u redu je, na internom pregledu bilo je sve u redu, rentgen pluca sam radila, isto sve u redu. Koje bi pretrage jos trebala napravit ako Holter bude u redu? Inace sam dosta pod stresom.

13.6.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Opisane poteškoće možemo povezati sa stresom. Od pretraga koje bi bilo dobro napraviti svakako je Holter EKG-a, jer navodite da imate lupanje srca. Predlažem i Holter RR-a tj. krvnog tlaka kako bi se mogle registrirati oscilacije krvnog tlaka i učinak terapije.  Dobro bi bilo napraviti i ultrazvuk srca i test opterećenja-ergometriju. Rezultati preporučenih pretraga sigurno će pomoći u utvrđivanju uzroka Vaših poteškoća i pronalaženju adekvatne terapije. Pokušajte izbjegavati stresne situacije u svakodnevnom životu što je više moguće, a bilo bi najbolje da uklonite uzrok nastanka stresa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?