Tlak kod mladih

Poštovani,
imam 20 godina i normalan krvni tlak, uglavnom 120/80, i nekada malo niži. Međutim, zanima me nakon putovanja, stresa, iscrpljenosti postoji li mogućnost da se pojavi trenutni visok tlak, npr.nakon putovanja autobusom od 5-6 sati, da izmjereni tlak za moju dob bude 130/91 i slično? Nemam inače nikakvih zdravstvenih problema, samo me zanima postoji li taj “trenutačni” tlak? Inače se uvijek osjećam fantastično, osim nekada malog mantanja, vjerojatno kod pada krvnog tlaka.
Lijep pozdeav,
Tina

25.1.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Vrijednosti krvnog tlaka podložne su promjenam tijekom dana. Tjelesne aktivnosti, promjene vremena i stresne situacije imaju vbeliki utjecaj na vriejnost krvnog tlaka. Takve promjene krvnog tlaka su uobičajene kod svakoga pa tako i kod Vas. Ne trebaju Vas zabrinjavati promjene od 10 mmHg vrijednosti krvnog tlaka. Ovakve su promjene uobičajene i nisu znak bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aktivnosti

Osvrt na naše aktivnosti u kategoriji „ginekologija“ u 2020-oj

Napokon, na ovom mjestu oduvijek njegujemo virtualni kontakt, ponajprije savjetodavni, pa za nas „novo normalno“, onaj dio koji se odnosi na virtualnu ordinaciju zapravo nije ništa novo, u tome imamo već respektabilnog iskustva.

Aktivnost

Dijabetes, što kada metformin ne pomaže

COVID-19

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 2. dio

Neke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.

Iz iste kategorije

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]