Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.

Istraživanja koja se odnose na negativne posljedice pandemije po mentalno zdravlje kod zdravstvenih radnika govore o utjecaju velikom broju radnih sati, riziku od infekcije, nedostatku zaštitne opreme, usamljenosti, tjelesnoj iscrpljenosti i odvojenosti od obitelji. Neke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa. Kasnije su uključene nadopune poput osiguravanja prostora za odmor, briga za osnove potrebe poput hrane, edukacija o liječenju COVID-19 pozitivnih pacijenata, informacije o zaštitnim mjerama, slobodne aktivnosti te povremeni obilasci stručnjaka koji pružaju psihološku pomoć.

Literatura govori o specifičnim populacijama čije mentalno zdravlje može biti osjetljivije na posljedice COVID-19 pandemije. Ove vulnerabilne skupine uključuju starije odrasle osobe, beskućnike, osobe s mentalnim poremećajima, trudnice. Posebna se pozornost obratila na pacijente koji su već ranije bolovali od psihičkih poremećaja zbog većeg rizika za ponovnu pojavu epizode bolesti u okviru tog poremećaja kao posljedicu stresa zbog pandemije. Stoga je važno da su psihijatri dobro upoznati s procedurama ranog prepoznavanja i zbrinjavanja, kao i bliske suradnje s liječnicima ostalih specijalnosti i specijalistima javnog zdravstva kako bi se umanjio rizik kod takvih pacijenata.

Posebnu temu predstavlja visoka stopa ranije prisutnih depresivnih simptoma kod starijih osoba i smanjena dostupnost službi mentalnog zdravlja upravo za ovu populaciju; strah od prisilnog liječenja ili zatvora kod beskućnika što može predstavljati prepreku u brizi za mentalno zdravlje; potreba za socijalnom podrškom kod radnika iz drugih zemalja.

Literatura govori šest važnih uloga psihijatara tijekom COVID-19 pandemije.

1) Edukacija javnosti o najčešćim psihološkim učincima pandemije,
2) Motiviranje javnosti za usvajanje strategija o prevenciji bolesti i promociji zdravlja,
3) Uklapanje psihijatrijskih službi u dostupnu zdravstvenu skrb;
4) Podučavanje strategijama rješavanja problema u nošenju s aktualnim krizama;
5) Osnaživanje pacijenata zaraženih virusom COVID-19 i njihovim njegovateljima;
6) Osiguranje skrbi o mentalnom zdravlju zdravstvenim djelatnicima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresivna epizoda

Probiotici kao dodatak antidepresivima u velikoj depresivnoj epizodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pilot studija koju je provela Viktoriya Nikolova, iz King’s College London, objavljena u JAMA Psychiatry 14.6.2023. (potom ih je prenio Medscape Medical News), navodi kako početno istraživanje bilo usmjereno na mogućnost poboljšanja zdravlja crijevnog trakta putem probiotika što bi moglo poslužiti kao novi put za osnaživanje mentalnog zdravlja i stabilizaciju raspoloženja. Suplementi probiotika kada se koriste […]

Samo-stigma

Stigma i mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Depresivni poremećaj

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Vrta

Bol u glavi i vratu – koje pretrage trebam napraviti?

Trudnoća

Akne i mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje mladih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?