Usporen puls

Postovani doktore, vec godinama imam visok tlak i za regulaciju koristim lopril 10 mg dnevno, prije godinu dana propisan mi je i bisoprolol 5 mg na dan, zbog aritmije koja se manifestuje tako da srce normalno radi zatim na momenat prestane pa nakon te pauze opet nastavi normalno kucati, medjutim od kad uzimam bisoprolol ima usporen puls 50 – 55,u mirovanju, nekad ide i ispod 50, a prije mi je puls bio normalan oko 70/min. Musko sam, 1947. godiste, nepusac, alkohol konzumiram, nisam imao infarkt niti druga srcana oboljenja, nalaz ekg-a je uredan, ostali nalazi krvi i masnoca u krvi su uredni.

Molim Vas, recite mi da li je normalno imati ovako usporen puls i sta Vi predlazete ?

2.6.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Spori srčani ritam nazivamo bradikardija i u Vašem slučaju je posljedica uzimanja lijeka bisoprolola od 5 mg. Srčana frekvencija u mirovanju od 50-55/min uz navedenu terapiju je uobičajena i nije zabrinjavajuća. Ako nemata smetnje zbog bradikardije tada nije potrebno mijenjati terapiju. Ukoliko bi imali smetnje uzrokovane sporim sračnim ritmom tj. bradikardijom tada bi u dogovoru s Vašim liječnikom bilo potrebno smanjiti dozu beta-bolaktora bisoprolola. Bilo bi dobro napraviti kontinuirano snimanje EKG- tijekom 24 sata tj. Holter EKG. Na taj način bi se ustanovio srčani ritam tijekom 24 sata, frekvencija i srčane aritmije i prema nalazu može se odrediti vrsta i doza odgovarajućeg lijeka.

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]