UZV srca

Dr. Francula,
od 6 mj prošle godine kad su počele te stalne ekstrasistole, VES više Sves manje redovno sam pod kontrolom svaka 4 mjeseca ali uvijek je drugi kardiolog u ambulanti! Radila sam sve, ultra zvuk dva puta onaj obični, EKG puno puta, holter stalno, ergometriju nisam baš uspješno mogla zbog bolova u nogama, laborat pretrage, imam nešto povišene masnoće. Radila sam Msct koronarografiju koja je bila u redu kao i svi nalazi osim holtera koji je stalno pokazivao VES i Sves u prevelikom broju. Sada sam bila na još jednoj kontroli gdje je kardiolog tražio marker NTproBNT koji je kaže povišen bio je 585. Za holter je napisao: “u holteru ventrikulske i supreventrikulsk ekstrasistolija, ali nedovoljna za objašnjavanje tegoba.” Pod tegobe mislio je na zaduhu i nedostatak zraka koji često osjećam kao i brzo zamaranje. Zato je tražio UTZ srca po protokolu za HFpEF.
Taj nalaz sa Vam u cjelosti prepisala u prethodnom mailu. I tu me zbunjuju doktorove preporuke: dvije mogućnost – prvo privatni recept za neki lijek koji se daje dijabetičarima i ne pokazuje rezultate i druga mogućnost da se uključim u spomenutu kliničku studiju.
Molim mišljenje. Imam li zatajenje srca, trebam li za to terapiju i postoje li već lijekovi kod nas koji se mogu dobiti preko HZZO-a za ovu dijagnozu, te koji su to lijekovi? Šta mislite o uključenju u kliničko ispitiva nje novog lijeka? Inače, ja baš nisam pobornik toga!
Hvala

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
S obzirom na dobro očuvanu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke uz tek blagu dijastoličku disfunkciju, a kako ne znam koliko imate godina, te prema tome odrediti vrijednost normale za NTproBNP, treba odluku o liječenju donijeti kardiolog koji vas liječi, ali ne vidim za sada jasan razlog za uvođenje “lijeka za dijabetes”.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]