Zabrinutost

Rado bih Vam objasnila svoju situaciju iz koje ćete dobiti uvid u moje trenutno stanje te me lakše dati traženi savjet. Radi se o sljedećem: Prije 2 mjeseca, završila sam na HMP zbog otežanog disanja i brzih otkucaja srca. Na temelju EKG-a koji su mi radili došli su do zaključka da ne postoji nikakav problem vezan uz srce te da je vjerojatno uzrok stres. Stres kao stres- tko ga danas nema? Nakon toga, obavila sam krvne pretrage (povišen kolesterol – 5,8 – Doktorica govori da nije ništa). S obzirom na to da sam liječeni asmatičar, nakon 6 godina stagnacije, počela sam ponovno koristiti terapiju, no ona mi je još otežala cijelu stvar (stanje mi je bilo gore nego prije). Ono što me brine jest to što unazad 2 tjedna osjećam stalan pritisak (tupi pritisak; kao da me netko steže) na području lijeve dojke. Ponekad mi (neovisno o stanju u kojem se nalazim) prođe peckajuća bol u prsima koja vrlo brzo nestane. Problem je taj što osjećam stalnu bol na području lopatice i lijevog ramena te trnce u kompletnoj lijevoj ruci. Ne znam, imam li razloga za zabrinutost te je li navedeno vezano uz kralježnicu ili srce? Imam 28 godina, 167/53, nepušač (po godinama i ostalom, nemam nekih predispozicija za moguće koronarne bolesti, no zabrinuta sam zbog povišenog kolesterola i navedene situacije koju sam Vam pobliže objasnila). Što je najgore, navedena situacija ne dozvoljava mi normalno svakodnevno funkcioniranje.

4.7.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Obziron na Vašu dob i opisane tegobe mislim da nema mjesta zabrinutosti. Kratkotrajna peckanja u prsima nisu znak bolesti srca. Opisane tegobe mogu biti uzrokovane stresnim situacijama te promjenama na kralježnici. Također dugotrajni sjedeći položaj tijekom dana uz nepravilno držanje tijela može također uzrokovati slične tegobe koje navodite. Vrijednost ukupnog kolesterola od 5,8 nije zabrinjavajuća, uz dijetalnu prehranu i svakodnevnu tjelesnu aktivnost možete sigurno postići sniženje vrijednosti ukupnog kolesterola.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]