Epilepsija

Poštovani,

Imam 36g i jučer mi dijegnosticirana prvi put Epilepsija – Žarisni napadaji s progresijom u bilateralne motoročko toničko-kloničke napadaje.
Naime, prije tjedan dana sam ujutro prije spremanja na posao nakon mokrenja u kupaonici izgubio svijest. Glavom sam udario te pao, supruga je zvala odmah hitnu pomoc te me našla u stanju trzanja udovima, bez svijesti sa otvorenim ocima, bez da sam se pomokrio inzagrizao jezik. Bio sam osamucen ali po vracanju svijesti sjecam se dolaska hitne pomoci te smo vozilom otisli u bolnicu.
Napravljene su sve pretrage od CT glave, EEG, šivanje lica…
Eeg je pokazao -nalaz je disritmičan desno frontotemporalno.Naručen sam i na MR 3T po protokolu za epilepsije koju cu uskoro obaviti…
Nakon pustanja sa hitne te nakon tjedan dana ponovno sam se javio u ambulantu za epilepsije te mi je ponovno rađen EEG i razgovor sa doktorom.
Zakljucak nakon moje priče je epilepsija. Moja priča je ta da sam prije cca 8g poceo u vidnon polju imati iskrivljene percepcije, kao izmjene slike koje traju cca 2-3sekunde, budem odsutan i vratim se…kao da mi se slika zaledi, izmjeni, kao da nisam svjestan realnosti…
To se nakon prvog puta pojavljivalo samo cca par puta godisnje i godinama sam tako funkcionirao bez ikakvih problema, napadaja i slično. Naučio i navikao sam se s time nositi i kada mi se dogodi, pustim da prođe i idem dalje…
Prema svemu tome i nalazu eeg, doktor je odmah utvrdio da se tu radi o epilepsiji odnosno da su sve te iskrivljene slike bili mali mini epilepticki napadaji i samo je bilo pitanje vremena kada će se dogoditi pravi koji će me srušiti.
U posljednjih godinu dana te iskrivljene slike su se pocele znatno cesce dogadati, znalo je biti i po nekoliko kroz dan, pa par dana ne bude nista pa opet, pa u snovima i uz to sam poceo i automatski govoriti Isuse Boze, Isuse Dragi kada se isto dogodi…Takoder i nekoliko puta mi se u voznji autom dogodilo da se percepcija promjeni gdje je supruga primjetila da se dogodio napadaj i primila volan..
I dalje nisam tome pridodavao veliku paznju, ali nakon toga sto mi se dogodilo u voznji planirao sam otici na pregled kod neurologa..medutim dogodilo se ovo da sam se srusio i zavrsio na hitnoj.
Nazalost, supruga je tog jutra cula iz kupaone da sam ja nesto govorio vjerojatno to Isuse dragi i udarac..stoga pretpostavljam da se dogodila iskrivljena slika koja me srušila…
U razgovoru sa doktorom me malo zbunilo kako je odmah na temelju moje priče i nalaza eeg utvrdio da se radi o epilepsiji, kako me nikad prije te moje iskrivljene slike nisu rušile i kako se to sada dogodilo sa 36godina i nikad prije?!
Prepisana mi je terapija Trileptal 150mg tjedan dana potom 300mg…i da vodim dnevnik svaki put kada mi se pojavi moja iskrivljena slika/percepcija.
Naravno, sve me to uplašilo, nisam ocekivao da ce biti takva dijagnoza sa 36g i kako se dalje psihicki nositi sa time buduci da imam managerski posao, otac dvoje vrticke djece itd.
Dodatno cemo jos napraviti i MR 3t koja ce vjerojatno isto pokazati da se radi o epilepsiji…a na meni je da to prihvatim i okrenem novu stranicu u zivotu i nadati se da se ovakvi napadi više uz terapiju nece ponoviti.

Hvala unaprijed i molim ako je moguće anonimno.

Srdačan pozdrav.

14.3.2023

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Liječenje epilepsije danas može biti vrlo uspješno. Postoji mnogo različitih antiepileptika i mnogi od njih mogu pomoći – kada se daju za pravu vrstu napadaja i u pravoj dozi. Liječenje je individualno te se liječnici drže postulata da je ‘najbolja doza’ lijeka ona koja kontrolira napadaje s najmanjom količinom nuspojava. Kako bi liječenje bilo uspješno potrebno je da pravilno uzimate lijekove, razvijete zdrave životne navike i izbjegava okolnosti i lijekove koji mogu izazvati napade. Nažalost nema životne dobi u kojoj se epilepsija ne može pojaviti, ona je vrlo česta i u Evropi 6 milijuna ljudi boluje od epilepsije. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EEG

Je li dobra odluka smanjenja doze terapije za epilepsiju?

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Epilepsija

Što je epileptički napad

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti. Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Tumačenje nalaza MR mozga – nespecifične promjene u bijeloj tvari

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Neurologija

Kočenje polovice tijela – uredni nalazi

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]