Mogu li sljedeće stvari uputit na dijagnozu neke vrste epilepsije?

Zanima me Vaše mišljenje. Mogu li sljedeće stvari uputit na dijagnozu neke vrste epilepsije? Nisam imala nikad klasični epi napad.
U dva navrata sam potpuno izgubila svijest, pao mi je tlak, iako ja predosjetim da će se to dogodit nekoliko sekundi prije: okolina mi postane “nestvarna”, oduzima mi se tlo pod nogama, imam omaglice i u stanju sam bila svaki put reći da mi nije dobro. Nakon toga potpuno izgubim svijest na nekoliko minuta i onda dođem k sebi, nakon koji sat kao da se ništa nije dogodilo. U dva navrata sam imala sve isto, ali nisam potpuno izgubila svijest, ali sve ostalo je isto, predosjetila sam da nešto nije dobro. Zbog navedenog sam upućena neurologu koji me uputio na MR, EEG, holter tlaka i srca. MR je potpuno uredan, holter tlaka isto, na holteru srca je zabilježeno 8 SVES i jedna VES. EEG: Nalaz je lakše disritmički promjenjen obostrano frontalno, više lijevo uz diskretne paroksizmalne tendencije. Laboratorijski nalazi krvi i hormona štitnjače su uredni.
Neurolog je rekao da je imao slučajeva gdje se ovakva klinička slika znala razvit u epilepsiju nakon nekoliko godina i da će me pratiti, za 6 mjeseci se moram javit s novim nalazom EEG-a te da eventualno mogu otići na testiranje autonomnog živčanog sustava u Klinuci za neuroligijz KBC Zagreb. Postoji li mogućnost da se od ovakve kliničke slike razvije epilepsija? Napominjem da su mi djed i prabaka bolovali od epilepsije.
Molim vas mišljenje i savjet što dalje?!

2.5.2022

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju.  Gubici svijesti mogu biti rezultat epileptičkih napada ili oslabljenog protoka krvi u mozak što nazivamo sinkopma. Diferencijalna dijagnoza između ova dva stanja može ponekad biti vrlo teška ali ono što je tipično za epileptičke napade je da se mogu javiti u bilo kojem položaju tijela dok se sinkopa javlja u sjedećem ili stojećem položaju. Nakon epileptičkog napada bolesnici su obično zbunjeni dok nakon sinkope se ne javlja zbunjenost. Osim kliničke slike potrebno je učiniti i određenu dijagnostičku obradu uključujući i EEG koji u bolesnika s epilepsijom može pokazivati na takozvane paroksizme. Svakako je bitno da se nasstavite pratiti od strane svog neurologa kako bi se tijekom vremena sa sigurnošću mogla postaviti dijagnoza. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Epilepsija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Nuspojave

Depresija i epilepsija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Epilepsija

Možete li mi sati mišljenje na EEG nalaz?

Epilepsija

Što je epileptički napad

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Epilepsija i epileptični napadaji neurološka su stanja koja pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Iako se ti izrazi često koriste kao sinonimi, važno je prepoznati da nisu isti. Epileptički napadi su iznenadne, prolazne epizode pojačane električne aktivnosti u mozgu koji mijenjaju ili ometaju način na koji funkcioniraju moždane stanice. Epileptični napadaji su iznenadni, nekontrolirani izboji električne […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Okcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Palatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

MR tokalne i lumbalne kralježnice – molim savjet

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Bol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Lumbago s išijasom – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]