Zatvor stolice

Poštovani
Ne znam da li da odem kod doktora ili ne,inače sam išao na zahod po 3 put dnevno,u zadnjih dva tjedna svaki drugi,treći dan i to jedanput,23 mi je godine,vrlo aktivan. Uzeo sam u ljekarni iberogast, ali ne pomaže,također osjećam se tromo,puno,čudan osjećaj,pa ako bi znali što da učinim,bio bih vam zahvalan. Lp

25.5.2020

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovani,
Vjerojatno se radi o prolaznim smetnjama koje će proći, uzimajte više tekućine, budite tjelesno aktivni. Iberogast može pomoći kod problema dispepsije i žgaravice, za neredovitu stolicu radije uzmite vlakna psylliuma.
U nastavku slijede savjeti za sprečavanje i olakšavanje konstipacije;
Povisiti unos hrane koja obiluje netopivim vlaknima poput zobi, kukuruzne krupice, kvinoje, graha i ostalih mahunarki, artičoke, mekinja, smokava, suhih šljiva, psyllium i mljevenih lanenih sjemenkite chia sjemenki jer imaju laksativni učinak. Odrasle osobe bi trebale dnevno unijeti barem 25 g vlakana što se može postići temeljenjem prehrane na voću, povrću (osobito mahunarkama) i cjelovitim žitaricama. Kod starijih osoba preporučeni unos vlakana prema Hrvatskim smjernicama za prehranu osoba starije dobi iznosi 30 g za muškarce i 21 g za žene. Možete isprobati i laktulozu u pripravcima ako ne budete zadovoljni učinkom promjena u prehrani.
Konzumirati hranu koja obiluje vlaknom pektinom poput jabuka, mrkve, cikle, zrelih banana, kupusa i citrusnog voća.
Svakodnevno piti približno 2L tekućine poglavito vode, ali i mineralne vode bogate magnezijem, svježe iscijeđenih voćnih i povrtnih sokova te blago zaslađenih biljnih čajeva s medom. Od koristi može biti i konzumacija mesnih, ribljih i gustih povrtnih juha.
Izbjegavati crnu kavu, slatke gazirane napitke i alkohol jer uzrokuju dehidraciju i pogoršavaju simptome opstipacije.
Konzumirati hranu prirodno bogatu inulinom poput luka, češnjaka, artičoke, cikorije i maslačka jer djeluje kao prebiotik, stimulira probavu i ima pozitivan učinak na crijevnu mikrobiotu. Poželjna je i primjena probiotika.
Ograničiti unos mesnih prerađevina, procesirane industrijske hrane, grickalica, proizvoda od bijelog brašna i proizvoda bogatih šećerom poput čokolada, kolača i slatkiša jer se teško probavljaju.
Raspodijeliti hranu na više manjih obroka ravnomjerno raspoređenih tijekom dana. Preporučljivo je da je barem jedan od dnevnih obroka kuhani te je poželjno izbjegavati cjelodnevni unos suhe hrane poput sendviča i industrijskih prerađenih proizvoda.
Ograničiti vrijeme kuhanja namirnica,ne usitnjavati pretjerano ili ne namakati povrće u vodi te obroke pripremati pirjanjem ili na pari, a izbjegavati prženje i pohanje.
Uključiti sok od aloa vere u svakodnevnu rutinu kroz 8-10 dana. Aloa vera omekšava stolicu, a preporuka je popiti pola čaše soka ujutro i navečer. Također, svakodnevno uzimajte mineralnu vodu Donat Mg u količini od 1 – 3 dL, te nekoliko suhih šljiva dnevno. Uputno je u prehranu uvrstiti i mljevene lanene sjemenke, psyllium i chia sjemenke (1-2 žličice). Navedene sjemenke isprobajte zasebno kako biste utvrdili koje od njih imaju adekvatan učinak kod vas i svakako pazite na dovoljan unos vode prilikom uzimanja vlakana.
Baviti se svaki dan umjerenom tjelesnom aktivnošću u trajanju od barem pola sata i izbjegavati razdoblja dugotrajnog sjedenja
Osluškivati svoje tijelo i ne ignorirati potrebu za vršenjem nužde kada se pojavi.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Nutricionizam

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Nutricionizam

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Nutricionizam

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]