Anksioznost,reakcija na stres

Postovani! Imam 21 godinu,radim,brinem za obitelj, i imala sam podosta “stresnih” situacija u zivotu. Iako ih ja nisam smatrala takvima,odrazilo se na mene. Prije od prilike 6 mjeseci osjecala sam strasnu nervozu,zbunjenost,odsutnost,nisam se smijala,trudila sam se biti vesela ali nesto mi nije dalo da budem takva,srce mi je stalno lupalo,trazila sam uzrok tome ali nisam ga nalazila. Na svoj zahtjev posjetila sam psihijatra pa psihoterapeuta koji mi je rekao da sam uredu i da koristim vitamine,mg,kamilicu i lavandu za opustanje. Idem na grupne psihoterapije i redovan razgovor sa psihoterapeutom. Sada nakon dosta vremena osjecam se bolje. Medjutim iako mi dr. kaze kako sam se izborila i da sam dobro i dalje ta nervoza,zbunjenost i ponekad lupanje srca nisu nestali,bojim se da ce utjecati na moju kvalitetu zivota. Trudim se da ih pobjedim,promijenila sam svoju rutinu,rasteretila sam se nekih obaveza,vise brinem za sebe i izlazim, usrecujem sebe. Dr. psihoterapeut mi nije dao nikakvu terapiju tabletama pa me zanima vase misljenje dali taj svoj problemcic mogu rijesiti sa svojim stavom,pozitivnim mislima,vitaminima i svime sto su mi preporucili ili da ipak zatrazim lijekove od dr. ? Hvala vam na odgovoru. Pozdrav.

20.2.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

 

prema Vašem navodu smetnje su se javile prije oko 6 mjeseci i nakon “dosta vremena” se osjećate bolje. Poboljšanje je dakle prisutno. Ne znači da neće biti daljnjih poboljšanja, pa vjerojatno sve u što ste uključeni, pomaže. Možete dati još vremena da ovim načinom postignete daljnje poboljšanje. Ako je s druge strane Vaš osjećaj patnje i otežanog funkcioniranja takav da Vam značajno otežavaju život, moguće je uključiti i medikamentoznu terapiju. No, barem iz Vašeg opisa ne djeluje da je medikamentozna terapija u ovom trenutku neophodna. Dakle, ako navedene smetnje nisu prevelikog intenziteta možete ih pokušati riješiti uz započetu psihoterapiju, no ako Vam je njihov intenzitet odviše iscrpljujuć, moguće je uključiti medikamente. 

 

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?