Moj upit vezan je uz bolesti ovisnosti, odnosno alkoholizam. Kako ga prepoznati i zaustaviti u ranoj fazi dok nije prešao u ozbiljan problem koji onemogućuje funkcioniranje u životu?

Poštovani,

Moj upit vezan je uz bolesti ovisnosti, odnosno alkoholizam. Kako ga prepoznati i zaustaviti u ranoj fazi dok nije prešao u ozbiljan problem koji onemogućuje funkcioniranje u životu?

Pitanje se odnosi na moga supruga. Od kad se znamo (15ak g) oboje povremeno uzimamo alkohol. Rekla bih da je to u kategoriji umjerenog, primjerice 2-3 pića 2-3 puta mjesečno.

Međutim, unatrag otprilike godinu dana primjetila sam da se njegov odnos prema alkoholu počeo mijenjati. U situaciji kad je uznemiren naruči kratku da se smiri – nikada to prije nije radio. Često za druženje bira društvo u kojem se alkohol konzumira. I prije je znao “otići s frendom na pivu” ali sada se zna zaredati tjedan-dva da svaki dan pije po pivu-dvije a neke dane i više. Koliko ja znam, jer ponekad pronađem i neke boce za koje nisam znala – iako mi ne djeluje baš da ih se trudi sakriti. Onda tjedan-dva popije ukupno dva pića, pa opet gotovo svakodnevno. Kad smo u društvu ili na zabavi, često zna i pretjerati da se opije do razine problema s govorom.

Ja sam inače pretjerano zabrinuta oko zdravlja i znam i sama da često pušem na hladno, tako da ne znam ni sama pretjerujem li u ovoj situaciji ili ne. On, jasno, tvrdi da sam paranoična i da što ima loše da popije piće nakon posla da se opusti.

Koliko ja vidim, nema inače nekih ozbiljnih posljedica za sada. Nije agresivan, ne sjeda za volan pod utjecajem alkohola, ne zanemaruje svoje obveze…

Dodatan razlog za zabrinutost je taj što su mu braća i sestra također imali problem s alkoholom (hospitalizacije). Jedan brat mu ima depresivno-anksiozni poremećaj a sestra borderline.

On sam ima dijanosticiran PTSP nakon prometne nesreće i na terapiji je SSRI. Također kad je u nekom većem stresu od kad ga znam primjećujem neka borderline ponašanja (“utapanje” tuge u hrani, nejasan osjećaj identiteta i sl.). Sklon je depresivnom raspoloženju, često vrlo inertan i pasivan, treba mu poticaj za izražavanje emocija, i imam osjećaj da često nema kontrolu nad vlastitim životom, emocijama i sl. Zbog svega toga bojim se da bi lako mogao kliznuti u neke ozbiljnije probleme s alkoholom i ako je moguće, željela bih reagirati na vrijeme.

On inače redovito (na 6 mj) posjećuje psihijatricu i na terapiji je (od koje se inače zaista osjeća bolje i bolje funkcionira), međutim je nažalost naš sustav takav da pregled traje pet minuta i eventualno se povisi ili snizi doza. Oboje imamo nekih psihičkih poteškoća kao posljedice zlostavljanja u djetinjstvu, kasnijih okolnosti života, a imamo i genetsku predispoziciju. Ipak se trudimo što bolje sami sebe “popraviti” i raditi na našem braku, kojeg oboje ocjenjujemo sretnim. Međutim, sami često dođemo do zida i ne znamo kako dalje te bi nam bila od koristi zajednička psihoterapija – no ne znam koliko je to moguće dobiti u našem sustavu, dok je ići privatno priličan financijski izdatak.

Na kraju su ispala dva pitanja. Unaprijed hvala!

28.11.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

usmjerit ću se na onda na konkretno – najbolje bi bilo da zajedno sa suprugom otiđete na pregled kod njegove psihijatrice i date podatke o frekvenciji konzumiranja alkohola jer ona to možda i ne zna. Osim toga, znate i sami da uzimanje lijekova i alkohol ne idu zajedno. Vjerujem da se suprug često osjeća teško ili tjeskobno pa moguće alkoholom pokušava osjetiti privremeno olakšanje, no to je loš izbor.

Možete pokušati dogovoriti bračnu terapiju na uputnicu također kod psihijatrice.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?