Ovisnost o mobitelu

Nomofobija je pojam kojim se opisuje sve više prisutan strah koji je posljedica modernog načina života, a to je strah od gubitka mobitela ili da se ostane bez signala – što znači gubitak kontakta koji je inače omogućen putem mobitela i računala…

Nomofobija je pojam kojim se opisuje sve više prisutan strah koji je posljedica modernog načina života, a to je strah od gubitka mobitela ili da se ostane bez signala – što znači gubitak kontakta koji je inače omogućen putem mobitela i računala. Ono što izaziva osjećaj straha i tjeskobe je da u slučaju gubitka mobitela nije moguća komunikacija, gubi se povezanost i pristup informacijama te da je to u konačnici nepraktično. Ovaj strah uključuje strah od gubitka mobitela, njegovog lomljenja, krađe ili gubitka signala.

Termin nomofobija predstavlja kraticu za “no-mobile-phone phobia”, a skovan je 2010. godine tijekom istraživanja provedenog u Velikoj Britaniji. Smatra se da se u podlozi ove “fobije” nalaze ozbiljnija stanja i poremećaji.  Postoji izrazita anksioznost pri mogućnosti da se izgubi mobitel ili kontakt. U podlozi je strah osobe da će joj možda pozliti ili joj neće biti dobro, a da neće moći dobiti pomoć u tom trenutku.

Studija je pokazala da gotovo 53% osoba koje koriste mobitel u Britaniji postaju anksiozne kada izgube svoj mobitel, kada im se isprazni baterija ili im istekne bon ili nemaju signal. Oko 58% muškaraca i 47% žena pati od navedene fobije, a dodatnih 9% osoba je pod stresom kada su im mobiteli isključeni. Studija je obuhvatila 2163 osobe, a 55% ispitanika kao glavni razlog potrebe za mobitelom navodi održavanje kontakta s prijateljima ili obitelji zbog čega postaju tjeskobni kada ne mogu koristiti svoje mobitele. Studija uspoređuje tu razinu stresa s razinom stresa kod “nervoze dana prije vjenčanja” ili odlaska stomatologu.

Istraživanja pokazuju da u sklopu nomofobije neke osobe proživljavaju osjećaje tjeskobe ili patnje kada nemaju svoj mobitel te razinu ovisnosti o mobitelu za obavljanje osnovnih zadataka i ispunjavanje važnih potreba (učenje, osjećaj sigurnosti i održavanje kontakta s drugim osobama i izvorom informacija).

Neki od znakova koji upućuju na ovaj poremećaj su npr: nemogućnost da uopće isključimo svoj mobitel, opsesivno provjeravanje propuštenih poziva, elektronskih poruka ili sms poruka, stalno nadopunjavanje baterije te da se uvijek nosi mobitel sa sobom (i kada npr. idemo u kupaonicu).

Osobito su pametni telefoni postali značajno sredstvo za organiziranje svakodnevnog života (kalendari, navigacija, komunikacija s drugima, traženje odgovora na različita pitanja, itd.). Jedna od važnih psiholoških posljedica je utjecaj na transaktivno pamćenje. Naime, kada imamo pouzdan vanjski izvor informacija o određenoj temi, to smanjuje našu motivaciju te sposobnost za usvajanjem i zadržavanjem znanja o određenoj temi.

Kod liječenja osoba s nomofobijom obično se, kao i kod liječenja drugih ovisnosti, koriste različite psihoterapijske tehnike uz moguće medikamente.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Fobija

Imam strah od ljudi, pogleda, upoznavanja novih osoba. Možete li mi pomoći kako da to prebrodim?

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Klađenje

Ovisan sam o klađenju. Molio bih vas pomoć!

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]