Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj

Dominantan simptom kod ovog poremećaja je stalna, mučna i teška bol koju nije moguće u potpunosti objasniti tjelesnim procesima ili fiziološkim poremećajima.

Dominantan simptom kod ovog poremećaja je stalna, mučna i teška bol koju nije moguće u potpunosti objasniti tjelesnim procesima ili fiziološkim poremećajima. Bol je posljedica emocionalnog konflikta ili nekih vanjskih problema i događaja, a njihova se povezanost može jasno utvrditi. Ovaj se poremećaj još naziva atipična bol, psihogena bol, psihalgija, idiopatski bolni poremećaj, itd. 

 Dakle, glavni simptom je bol, a može se javiti na jednom ili više mjesta (trbuh, leđa, glava, zdjelica, itd.). Ovi bolesnici često imaju povijest učestalih posjeta liječnicima i posve su zaokupirani svojim smetnjama. Nije jednostavno razlikovati psihogenu bol od tjelesne boli, no razlika je u tome što tjelesna bol obično mijenja svoj intenzitet i pod utjecajem je vanjskih i emocionalnih čimbenika, dok je psihogena bol kontinuirana i ne mijenja se pod ovim utjecajima, čak niti primjenom analgetika.

Važno je istaknuti da ne smijemo sumnjati u to da bol postoji, no potrebno je istražiti koliko ta bol oštećuje svakodnevno funkcioniranje osobe te da li su možda istovremeno prisutni neki drugi psihijatrijski ili tjelesni poremećaji. Ovaj je poremećaj dva puta češći kod žena i obično se javlja između 40 i 50 godina. Također je češće izražen kod krvnih srodnika.

Ponekad osobe koje doista imaju bol organskog uzroka, proživljavaju ju na teatralan način, što je važno diferencijalno dijagnostički razlikovati od psihogenog poremećaja. Bolovi koji se javljaju kod somatizacijskih poremećaja mogu biti različiti, no za njih je karakteristično da su prolazni, slabije izraženi, a izmjenjuju se s nekim drugim simptomima.

Prema psihodinamskom tumačenju uzrok nastanka ovih smetnji jest što ove osobe zapravo na simbolički način izražavaju intrapsihički konflikt sa svojim tijelom. Isto tako osobe koje imaju aleksitimiju budući da ne mogu svoje osjećaje izraziti riječima, čine to kroz tijelo. Funkcija boli može biti i pokušaj dobivanja ljubavi i pažnje ili kažnjavanja za neki čin. Prema bihevioralnoj teoriji bol se podržava kada je nagrađena, a umanjuje se zanemarivanjem. Odnosno, bol se može pojačati ako ju prati pažnja drugih osoba ili izbjegavanje nekih neugodnih situacija. Općenito možemo reći da je ta “sekundarna dobit” važna u nastanku i daljnjem razvoju ovog poremećaja jer indirektno može utjecati na to da se druga osoba uspije zadržati u odnosu. Biološki koncepti objašnjavaju da cerebralni korteks može inhibirati neurone za bol, a u tom su procesu najvažniji serotonin i endorfini.
 
U liječenju ovog poremećaja analgetici su se pokazali bezuspješni, a njihovo propisivanje samo može dovesti do razvoja zlouporabe ili ovisnosti. Gotovo jednako neučinkovitim su se pokazali i sedativi. Od medikamenata se preporučuju antidepresivi (triciklički antidepresivi i selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina). U psihoterapijskom pristupu važno je stvoriti dobar terapijski odnos s bolesnikom uz stvaranje suosjećanja s njegovom boli, a ne treba inzistirati na isticanju da je bol isključivo psihogena jer na taj način poručujemo kao da bol stvarno ne postoji. Iako je uzrok bol psihogen, manifestiranje je izrazito neugodno. Radi toga je važno što bolje upoznati odnosne relacije i način funkcioniranja bolesnika (osobito u bliskim odnosima). Posebno je u bračnoj terapiji važno dobiti uvid u međusobne odnose partnera.
Najlošiju prognozu u liječenju imaju pasivno ovisne osobe, osobe koji se nalaze u nekom sudskom procesu ili dobivaju novčanu naknadu te oni koji koriste psihoaktivna sredstva.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]