Ciklotimija

Ciklotimija ili ciklotimični poremećaj spada u poremećaje raspoloženja. Radi se o perzistirajućem nestabilnom raspoloženju, a uključuje veći broj izmjena blažeg depresivnog raspoloženja i blaže povišenog raspoloženja.

Ciklotimija ili ciklotimični poremećaj spada u poremećaje raspoloženja. Radi se o perzistirajućem nestabilnom raspoloženju, a uključuje veći broj izmjena blažeg depresivnog raspoloženja i blaže povišenog raspoloženja, koji ne ispunjavaju kriterije za depresivnu epizodu. Da bi se mogla postaviti dijagnoza ovog poremećaja, potreban je duži period promatranja bolesnika ili postojanje podataka o ranijem ponašanju, a smetnje moraju trajati najmanje 2 godine. Promjene raspoloženja obično ne ovise o vanjskim događajima.

Kako su ovi simptomi blaži nego u ostalim poremećajima raspoloženja, ove osobe nisu upadnog ponašanja, pa njihove smetnje mogu ostati neprepoznate, posebno stoga jer se obično ne javljaju psihijatru. Vrlo često se ciklotimija dijagnosticira kod osoba koje sa liječenjem započnu radi nekog drugog psihičkog poremećaja (npr. poremećaja ličnosti ili ovisnosti o psihoaktivnim tvarima).

Prvi, uvodni i blagi simptomi obično se javljaju postupno prije 21. godine života. Karakteristične su nagle izmjene kratkotrajnih perioda depresivnog raspoloženja (vrlo blagog intenziteta) i blagog hipomanog raspoloženja. Trajanje jednog ciklusa može biti od nekoliko dana do nekoliko ciklusa tijekom jednog dana. Da bi se postavila dijagnoza ovog poremećaja, simptomi moraju trajati barem dvije godine, odnosno kod djece i adolescenata godinu dana, no u tom periodu ne smije postojati period dulji od dva mjeseca kada je raspoloženje bilo stabilno. Uglavnom se izmjenjuju periodi pojačane pospanosti i duljeg spavanja s periodima nesanice; potreba za osamljivanjem i povlačenjem od okoline s prenaglašenom potrebom za druženjem; periodi plačljivosti s periodima pretjerane šaljivosti; opća psihomotorna i misaona usporenost s periodima ubrzanog mišljenja i ponašanja kao i pretjerano samopouzdanje s osjećajem manje vrijednosti i gubitka samopoštovanja. Takve nagle promjene raspoloženja uzrok su brojnih nesporazuma s okolinom, no isto tako stvaraju i osjećaj zbunjenosti u samoj osobi. Takve osobe su veći dio vremena razdražljive, uz stalne “uspone i padove” u svom raspoloženju i ponašanju, a svoje brojne i različite akcije uglavnom ostavljaju nedovršene. Često si pokušavaju “pomoći” koristeći lijekove na vlastitu ruku ili neke psihoaktivne tvari.

Učestalost javljanja ovog poremećaja tijekom života je između 0,4 i 1%, a podjednako je zastupljena u oba spola. Kod ovih osoba postoji povećan rizik za razvoj bipolarnog afektivnog poremećaja.

Liječenje se procjenjuje ovisno o slučaju, no posebno je važno uključiti one bolesnike kod kojih je narušeno svakodnevno funkcioniranje ili one s pozitivnim nasljeđem za bipolarni afektivni poremećaj.  

U liječenju se preporuča koristiti stabilizatore raspoloženja uz suportivne psihoterapijske tehnike. Antidepresive treba izbjegavati jer mogu potaknuti prijelaz sniženog raspoloženja u povišeno raspoloženje, odnosno čak u hipomanično ili manično raspoloženje. Dakle, stabilizatori raspoloženja pomažu regulirati i stabilizirati raspoloženje, odnosno postojanje oscilacija između depresije i hipomanije. Od ostalih lijekova ponekad se koriste atipični antipsihotici ili benzodiazepini. Nije uvijek moguće odmah pronaći najpogodniji lijek, pa su ponekad potrebne i kombinacije lijekova.

Psihoterapija čini važnu komponentu u liječenju ovog poremećaja, posebno jer može pomoći u stjecanju uvida u sam poremećaj i kako ga liječiti. Važnost pravovremenog liječenja je i u sprečavanju razvoja maničnih ili depresivnih epizoda u punom opsegu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]