Benzodiazepini

Prije par godina je objavljeno da Hrvati od lijekova najviše koriste lijekove za smirenje. Prije su se ti lijekovi mogli kupiti bez recepta u ljekarnama. No, u današnje vrijeme za uporabu takvih lijekova morate imati recept.

Piše: Daniela Bundalo-Vrbanac,dr.med.,psihijatar, Subspecijalist iz područja ovisnosti

U benzodiazepine spadaju:

  • oksazepam,
  • diazepam,
  • alprazolam,
  • lorazepam,
  • bromazepam te
  • medazepam.

Prije par godina je objavljeno da Hrvati od lijekova najviše koriste lijekove za smirenje. Prije su se ti lijekovi mogli kupiti bez recepta u ljekarnama. No, u današnje vrijeme, morate imati recept za uzimanje takvih  lijekova. Najčešće ih koriste žene srednje životne dobi. Dosta ljudi ih uzima samoincijativno u pokušaju  rješavanja manjih stresnih situacija, a neki liječnici ih nekritički dugoročno propisuju  kod osoba koje imaju smetnje poput napetosti, tjeskobe, nezadovoljstva, depresije, nesanice i manjih tjelesnih smetnji.

Benzodiazepini jesu lijekovi koji vam mogu smanjiti stres, napetost, agresiju, strah, uzbuđenje, također opuštaju i pospješuju spavanje, te vam mogu kratkoročno biti od pomoći, međutim većina ljudi ne zna da dugoročno uzimanje može izazvati ovisnost već nakon 4-12 tjedana uzimanja. Dugotrajno uzimanje  može izazvati otupjelost emocija, usporene reakcije, umor, lošu koncentraciju, potištenost do depresije. Dolazi do porasta tolerancije što znači da bi postigli isti učinak lijeka (opuštanje i smirivanje) treba vam sve veća doza. Neprimjetno postajete ovisni i to počinjete primjećivati kad slučajno ostanete bez lijeka, tada imate apstinencijske smetnje ( drhtavica, nemir, hladnoća, strahovi, grčevi, potištenost, problemi sa spavanjem) koje nestaju sa uzimanjem lijeka. Ne možete više socijalno funkcionirati niti spavati bez lijekova.

U takvom slučaju je najbolje da potražite pomoć stručnjaka- psihijatra. Preporučuje se uz psihološku podršku polagano odvikavanje, tj. postepeno snižavanje doze lijeka do potpunog ukidanja. Da bi uklonili simptome anksioznosti, tjeskobe i depresije mogu  vam pomoći antidepresivi ( Aktivin H, Calixta, Seroxat, Halea, Citram i drugi) koji ne izazivaju ovisnost. Kod pojavljivanja apstinencijskih smetnji koje mogu trajati mjesecima ili žudnje za uzimanjem lijeka mogu vam pomoći  razne druge aktivnosti poput  šetnje, bilo koje vrste rekreativnog sporta, čitanje, gledanje filmova, razgovor sa prijateljem, vježbe disanja, joga, autogeni trening, pletenje, crtanje ili neka druga aktivnost po vašem izboru koja vam misli usmjerava na nešto drugo i odmiče vas od gutanja lijekova, a pričinja vam dovoljno zadovoljstva.  Ukoliko se radi o težoj ovisnosti  koju niste uspjeli riješiti ambulantno, tada je potrebno bolničko liječenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Djeca

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?