Bipolarni afektivni poremećaj

Bipolarni afektivni poremećaj, poznat i pod starijim nazivom “manično depresivna psihoza”, karakteriziran je izmjenama epizoda povišenog (manija i hipomanija) i sniženog raspoloženja (depresija).

Navedene epizode dovode do klinički značajnih promjena raspoloženja, ponašanja, energije, spavanja i kognicije.  Prevalencija ovog poremećaja je od 1 do 3%, zahvaća sa jednakom učestalošću muškarce i žene, a srednja dob početka bolesti je 19 godina što ju čini bolešću sa dosta ranim početkom. Kod većine bolesnika postoji značajna genetska predispozicija za razvoj poremećaja, a nepovoljni okolinski čimbenici (stres) imaju utjecaj na početak i razvoj bolesti. Kod osoba sa pozitivnom obiteljskom anamnezom za bipolarni afektivni poremećaj postoji veći rizik za razvoj bolesti.

Klinička obilježja manične epizide

Ključni simptomi manične epizode su abnormalno i perzistentno povišeno, ekspanzivno ili iritabilno raspoloženje te osjećaj povišene energije. Takvo raspoloženje subjektivno se osjeća kao neuobičajeno dobro, euforično, bučno, radosno. Kod nekih bolesnika raspoloženje može biti iritabilno što dovodi do ljutnje, bijesa i agresije.  Uz navedene ključne simptome često su pridruženi i osjećaj povišenog samopouzdanja ili grandioznosti, smanjena potreba za spavanjem, veća govorljivost nego uobičajeno, ubrzane misli koje često gube logičan slijed, veća aktivnost, psihomotorna agitacija, povećana uključenost u aktivnosti koje pružaju ugodu (kupovanje i seksualne aktivnosti).

Bolesnik nema normalnih socijalnih inhibicija, a njegove ideje su grandiozne i pretjerano optimistične. Kao posljedica ovih simptoma javlja se znatno oštećenje psihosocijalnog funkcioniranja. Većina bolesnika u maničnoj epizodi ima slabi uvid i kritičnost u svoju psihopatologiju i oštećeno funkcioniranje. Početak manične epizode najčešće je nagao i simptomi brzo progrediraju unutar nekoliko dana. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od 6 do 12 tjedana.

Klinička obilježja depresivne epizide

Osnovna značajka depresivne epizode je sniženo, depresivno raspoloženje koje rezultira osjećajem tuge, potištenosti, bespomoćnosti, beznadnosti, očaja, krivnje i često je udruženo sa anksioznošću i osjećajem ljutnje. Depresivno raspoloženje često je praćeno smanjenom energijom, umorom, bolesnici gube sposobnost uživanja i osjećaja radosti te interes i inicijativu za uobičajene aktivnosti.

Koncentracija i pažnja su smanjeni, a smanjeno je i samopouzdanje i samopoštovanje te bolesnici imaju pesimističan pogled na budućnost. Dolazi do poremećaja spavanja, apetita i libida. Najveća opasnost depresivne epizode je pojava suicidalnih misli te ukupno značajno povišen suicidalni rizik. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od otprilike 12 do 24 tjedana.

TIJEK BOLESTI

Bipolarni afektivni poremećaj kod većine bolesnika ima ponavljajući tijek koji je označen individualnim ritmom izmjene epizoda depresije, manije, hipomanije i miješanih epizoda (epizoda sa značajkama depresije i manije istovremeno). Hipomanija označava blažu formu manične epizode.  Epizode mogu u kontinuitetu prelaziti iz jedne faze u drugu ili je tijek bolesti takav da postoje različito duge remisije, odnosno faze povlačenja simptoma,  između pojedinih epizoda. Depresivne epizode javljaju se češće i imaju dulje trajanje, a manične epizode su rjeđe, češći su razlog za hospitalno liječenje i imaju kraće trajanje.

Za tijek bolesti karakteristično je i da faze remisije vremenom budu sve kraće, a faze depresije sve učestalije i dulje. Bipolarni afektivni poremećaj spada među vodeće psihijatrijske poremećaje s obzirom na rizik suicidalnog ponašanja. Istraživanja pokazuju kako 25-50% oboljelih od BAP-a pokuša suicid barem jednom tijekom života, a 10-15% oboljelih od BAP-a završava život suicidom.

Većina bolesnika ima barem jednu komorbidnu psihičku bolest. U komorbiditetu sa bipolarnim afektivnim poremećajem najčešće se javljaju anksiozni poremećaji, poremećaji vezani za konzumaciju psihoaktivnih tvari, ADHD, poremećaji hranjenja te poremećaji ličnosti. Bipolarni afektivni poremećaj u komorbiditetu sa anksioznim poremećajima, ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, poremećajem osobnosti i ozbiljnim medicinskim poremećajima nosi dodatno povećani rizik suicida.

LIJEČENJE

Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja uključuje optimalnu i racionalnu primjenu psihofarmakološke terapije, psihoterapije i psihosocijalnih postupaka. Budući bolest ima utjecaj na sveukupno psihosocijalno funkcioniranje i kvalitetu života, od velike je važnosti pravovremeno prepoznati simptome i rane znakove relapsa bolesti kako bi se što ranije započelo sa liječenjem i kako bi bolest imala što manje posljedica.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Djeca

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]