Trnjenje cijelog tijela

Poštovani,

zapravo, ja bih htjela da pišem neurologu, ali nažalost, ovdje nemam ponuđenu tu opciju kada želim da odaberem kategoriju, pa bih Vas zamolila ako ste u mugoćnosti da moje pitanje proslijedite neurologu.

Naime, moje tegobe traju više od godinu dana, prisutne su 24/7. Žare mi se stopala, crvene se, a ponekad i modre. Trne mi i noge i ruke, lice, jezik, leđa, prsa, vrat, te lijeva polovina glave (bukvalno sve). Prije mi je bilo otežano i hodanje i imala sam bolove u leđima, ali sada nemam. Jednom prilikom su mi noge jako drhtale, bukvalno su odskakale od kreveta te mi je talas struje prolazio niz ruke.

Krvni nalazi su mi uredni, hormoni štitnjače – TSH povišen – hipotireoza, UZV štitnjače uredan. Napravila sam EMNG na DE – uredan nalaz. RTG L/S kičme – diskopatija L5S1 i spondiloza.

Uradila sam i MRI glave i vratne kičme te SSEP nalazi uredni, ali vratna kičma ima blage protruzije diska od C3 pa sve do C6. Uradila sam i fundus o. – uredan nalaz.

Sada čekam rezultate od testa na boleriju te sam poslata da ponovim EMNG na DE te ću isti raditi i na GE. Navodno, za godinu dana ću ponoviti i MRI glave i vratne kičme.

Moj neurolog kaže da ja imam atipične simptome te moramo ići metodom eliminacije.

Zanima me, da li degeneritivne promjene kičme te hipotireoza mogu davati ijedan od ovih simptoma? Da li je moguće imati MS iako su nalazi MRI glave i vrata te SSEP bili uredni? I imate li Vi neki prijedlog što bih mogla dalje činiti?

Molim Vas da mi odgovorite bez ikakvog ustručavanja.

Srdačan pozdrav.

9.3.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

ne mogu vam pomoći jer imate polimorfne tegobe koje su u domeni neurologa i fizijatra. Poslušajte neurologa koji Vas dobro vodi kroz niz dijagnostičkih postupaka kako bi došao do točne dijagnoze.

Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]