Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj.

Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih žila (stezanje) i odgovor otkucaja srca te kao posljedica dolazi do nestabilnosti krvnog tlaka. To uzrokuje razne simptome. Normalno, prilikom ustajanja gravitacija uzrokuje da se oko 10% do 15% krvi taloži u trbuhu, nogama i rukama. To znači da manje krvi dopire do mozga, što može uzrokovati kratku vrtoglavicu. Kod zdravih osoba ovaj se osjećaj vrtoglavice ne događa često jer mišići nogu pomažu pumpati krv natrag do srca. Osim toga, autonomni živčani sustav uključuje niz brzih odgovora. Kako bi nadoknadilo manju količinu krvi koja se vraća u srce nakon ustajanja, tijelo oslobađa hormone adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni obično uzrokuju da srce kuca malo brže i jače. Noradrenalin također uzrokuje stezanje krvnih žila. Sve to dovodi do toga da se više krvi vraća u srce i mozak. Osobe s POTS-om imaju tendenciju sakupljanja veće količine krvi u žilama u uspravnom položaju. Njihovo tijelo reagira otpuštanjem viška noradrenalina ili adrenalina kako bi pokušalo dodatno stegnuti krvne žile. Iz nekoliko razloga, krvne žile ne reagiraju normalno na te hormone. Budući da srce ostaje sposobno reagirati na noradrenalin i adrenalin broj otkucaja srca često se ubrzava. Ova neravnoteža uzrokuje mnoge moguće simptome, poput vrtoglavice, nesvjestice i iscrpljenosti.

Koji su simptomi POTS-a?

POTS se može razviti iznenada ili se može razviti postupno. Simptomi se javljaju odmah ili nekoliko minuta nakon sjedenja ili ustajanja. Ležanje može ublažiti neke od simptoma.

Simptomi uključuju:

  • Vrtoglavicu osobito pri stajanju, tijekom dugotrajnog stajanja u jednom položaju ili tijekom dugih šetnji.
  • Nesvjesticu
  • Zaboravljivost i problemi s fokusiranjem (brain fog)
  • Lupanje srca ili ubrzan rad srca
  • Iscrpljenost/umor
  • Osjećaj nervoze ili tjeskobe, drhtavica i pretjerano znojenje
  • Kratkoća daha (dispneja), bol u prsima
  • Glavobolja, loše opće osjećanje, poremećen san zbog bolova u prsima, ubrzanog otkucaja srca i pretjeranog znojenja tijekom spavanja.

Simptomi POTS-a često se pogoršavaju u situacijama poput boravka u toplim okruženjima, kao što je vruća kupka ili tuš ili vruć dan, stajanje u redu, naporno vježbanje, menstruaciji, prehladi.

Na koga POTS utječe?

Svaki slučaj POTS-a je drugačiji. Većina ljudi s POTS-om su žene u dobi od 15 do 50 godina. Pojedini čimbenici predstavljaju rizik za razvoja POTS-a poput:

– ozbiljne infekcije, virusne bolesti poput mononukleoze

– trudnoće

– fizičke trauma, kao što je ozljeda glave

– autoimuna stanja, kao što su Sjogrenov sindrom, lupus i celijakija.

Što uzrokuje POTS?

Nije poznat uzrok POTS ali smatra se da postoji više uzroka koji dovode do različitih podvrsta POTS-a uključujući:

Neuropatski POTS: Ovo se događa kada periferna denervacija (gubitak opskrbe živcima) dovodi do slabijeg rada mišića u stijenci krvnih žila, posebno u nogama.

Hiperadrenergični POTS: Ovo se događa kada je simpatički živčani sustav preaktivan.

Hipovolemijski POTS: Smanjeni volumen krvi može dovesti do POTS-a. Nizak volumen krvi može uzrokovati slične simptome koji se mogu preklapati kod neuropatskih i hiperadrenergičkih POTS.

Također postoji sve više dokaza koji sugeriraju da bi POTS mogao biti autoimuna bolest, što znači da imunološki sustav napada zdravo tkivo iz nepoznatih razloga.

Kako se dijagnosticira POTS?

Zbog mnogih simptoma koji se mogu pojaviti tijekom vremena može biti teško dijagnosticirati POTS. Osobe s POTS-om mogu imati simptome mjesecima ili godinama prije nego što im se konačno dijagnosticira stanje. Test nagibnog stola (tilt up) mjeri otkucaje srca i krvni tlak pri promjenama položaja tijela i predstavlja ključni test za dijagnozu POTS-a.

Kako liječiti POTS?

Liječenje je individualno te ovisi o simptoma koji se javljaju. U liječenju se koriste lijekovi poput fludrokortizona (povećava zadržavanje soli i volumen krvi), piridostigmina (smanjuje ubrzani rad srca) i midodrina (uzrokuje suženje krvnih žila). Medicinske kompresijske čarape mogu pomoći u potiskivanju krvi iz nogu kako bi se smanjili simptomi POTS-a. Osim lijekova potrebno je usvojiti i zdrave životne navike poput tjelovježbe i promjena u prehrani. Praćenje pulsa i krvnog tlaka i zapisivanje vrijednosti može pružiti uvid u POTS i pomoći liječniku da prilagodi liječenje. Svaki dan u isto vrijeme (ujutro i nakon večere) treba provjeriti krvni tlak i puls. Vrlo je korisno to činiti prvih nekoliko mjeseci od dijagnoze.

Prognoza za POTS općenito je dobra, iako može ozbiljno poremetiti svakodnevni život. Osobe s POTS-om imaju normalan životni vijek a simptomi POTS-a mogu se pojavljivati i nestajati godinama. U otprilike 80% slučajeva stanje se popravlja, ali mnogi ljudi imaju zaostale simptome. Najveći rizik za osobe s POTS-om je ozljeđivanje ako se onesvijeste i padnu.

Iako POTS nije opasan po život, može uvelike ometati svakodnevni život i zadatke. Bitno je rano prepoznati ovo stanje jer različiti tretmani i promjene načina života mogu pomoći u poboljšanju simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiološko društvo

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUnatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Povišeni krvni tlak

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Vrtoglavica

Zašto imam vrtoglavicu?

Vrtoglavica

Vrtoglavica – molim savjet

Neurološki poremećaji

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]