Bolnica – moj drugi dom

Oporavivši se od MRSE, u trenutku kada sam prestao biti zarazan i opasan po druge pacijente, u moju sobu stigao je novi cimer. Joško, nešto mlađi od mene, na kraju svega bio je moj najdugovječniji cimer. Nastradao je pri padu s motora i to pri vrlo velikoj brzini, na Korčuli, gdje je rođen i gdje i dan danas živi. Dijagnosticirana mu je paraplegija, što je značilo da već u samom startu može puno više od mene. Zapravo, cijeli gornji dio tijela bio mu je funkcionalan, što je naspram mene ogromna razlika jer je on doslovno bio samostalan.

S Joškom sam se super slagao, ali za razliku od ostalih cimera, sa Joškom sam jedino razvio neki dublji odnos. Znali bi pričati satima o svemu, možda i najviše o našim „prošlim“ životima i stvarima koje smo prije radili, a sada nećemo moći. Naravno, naši razgovori bili su fokusirani i na ono što ćemo u našim „novim“ životima moći. Gledali bi filmove, dokumentarce i slušali bi glazbu. Zanimale su nas slične stvari, a živcirale iste. Ono što nas je najviše živciralo, bili su ranojutarnji „vampiri“ koji bi nam u sobu dolazili oko 05:30 ujutro vaditi krv. Najgore bi bilo ponedjeljkom, jer bi vikendom bilo nešto opušteniji pa se bilo znatno teže ustati.

Osim toga, oboje samo bili pomalo blesavi, sa poprilično ludim idejama i smislom za humor. Jedina razlika bila je u tome što je on naše ideje mogao fizički sprovesti, dok ja nisam, pa bih ja većinu toga promatrao iz kreveta ili kolica. Primjerice, štrikom bi zavezao kvaku susjedne sobe za konop koji je visio na sredini hodnika i koji je služio za vježbanje. Tako nitko iz sobe nije mogao van. Kada bi vizita dolazila ujutro, moj bi krevet podigli sve do stropa da me doktori ne bi mogli vidjeti. Kako bi svako jutro dobivali isti doručak, sirni namaz i naranču, isti nam je više na uši izlazio van i Joško bi svako jutro naranču bacio kroz prozor i zabio ju u zid preko puta nas. Nakon dva mjeseca na zidu smo doslovno imali mural, što je čak i fizioterapeutima bilo impresivno. Eto, tako smo si kratili vrijeme, iako nam zapravo nikada nije bilo dosadno.

Uz Joška, tu je naravno bilo i drugih ljudi, tj. pacijenata iz ostalih soba. Ipak, većinu njih viđao bih samo preko dana, jer nakon što bi pao mrak, svi mi nesamostalni morali bi u krevet. Ono što je s Joškom postalo novo, jest to da bi preko dana hodnik zamijenili privremenim odlascima na terasu, što je bio moj rijetki doticaj sa nebom, suncem i vanjskim svijetom.

Drugi doticaj s vanjskim svijetom obično bi se događao vikendima ili kad bi me posjetili prijatelji. Kako je moja obitelj i dalje u blizini odjela iznajmljivala kuću, prijatelji bi me dovodili tamo gdje bi moj otac onda priprema roštilj. Kada bi to bilo moguće, poveli bi s nama i Joška i tada se to, barem meni, činilo kao najveća logistička operacija ikada. Naravno, sve mi je bilo novo, nisam poznavao svoje tijelo, ljudi oko mene nisu znali ništa o mojoj ozljedi niti o mojim potrebama i nisam znao kako biti u vanjskom svijetu, okružen ljudima. Kao da sam to nekako zaboravio. Nakon tolikog dugog boravka u bolnicama, moram priznat da me i sama pomisao o povratku u realnost poprilično strašila i uopće nisam imao predodžbu o tome kako bi život u ovakvom stanju nakon povratka u Zagreb uopće mogao izgledati.

Osjetio sam to kada sam po drugi put predao zahtjev za svoj kratki „bijeg“ u Zagreb. Iako je doktor mislio da idem kući „mirovati“, razlog mojeg bijega bio je koncert Rammsteina u Zagrebačkoj Areni. Imao sam osjećao kao da sam pobjegao iz nekakvog zatvora, ponajviše jer sam na koncertu bio u bolničkim kolicima na što su se svi čudili da sam uopće pušten na takvo što. Iako mi je bilo vrhunski, moja anksioznost i želja za povratkom u toplice nije napuštala moj um i tijelo.

Nakon par mjeseci toplica, moj napredak bio je očit. Sada sam već redovno satima svakodnevno sjedio u kolicima. Stajalica je postala rutina, kao i vježbe, a ono ubacivanje predmeta raznih oblika u iste otvore smiješno. Tuširanje ležećke postalo je tuširanje sjedećke. Sada sam imao pokrete u obje ruke, u lijevoj sam povratio funkciju bicepsa i zgloba, dok u desnoj samo bicepsa. Mogao sam sam jesti, raditi na računalu i na mobitelu i prati zube. Iako je šest mjeseci od ozljede prošlo, što je vrijeme za koje se pokreti najviše vraćaju, nisam gubio nadu. Sjećam se Ivana, dečka iz Velike Gorice kojem se funkcija u prstima na rukama vratila nakon godinu i pol dana od ozljede! Moje misli konstantno bi bježale u tom smjeru i koliko bi dobro bilo da se tako nešto dogodi, no, činjenica je da mogu biti sretan i zahvalan što sam uopće preživio i što nisam ostao potpuno nepokretan kao što sam bio par mjeseci unazad. Takav bi htio ovo što imam sada, a da imam funkciju u prstima kao Ivan, maštao bih o hodanju. Tako to ide…

Smiješno je zapravo, kada se sjetim, koliko se meni samome, kao i ljudima oko nas bilo teško naviknuti na to da fizički nešto ne mogu ili ne možemo. Primjerice, kada bih rekao da želim komad čokolade, prijateljica je pružila ruku i išla mi ju je dati da primim, što naravno nisam mogao. Jednom prilikom, Ivan je došao kod nas u sobu da nam pohvali novim tenisicama, na što smo rekli da digne nogu da vidimo.

Pomalo mi je teško sjetiti se svih tih imena i detalja petnaest godina nakon boravka u toplicama. Tih godinu dana po bolnicama bilo je uistinu teško razdoblje, kako za mene, tako i vjerujem, za moju obitelj. Toliko sam toga lošega prošao i doživio da niti sam ne znam kako sam preživio. Uvijek ću se povremeno pitati što bi bilo kada bi bilo, kada recimo ne bih pokupio sve te bakterije i koliko bi na kraju svega bio bolje rehabilitiran?

Dolazak proljeća označio je za mene, a i za Joška najveći trenutak od naših nesreća, a to je bio povratak doma. Tada sam živio na četvrtom katu zgrade bez lifta, u potpuno neprilagođenom stanu, sa gotovo ništa informacija o životu kakav me čeka niti kako ga živjeti. Naviknut na život u bolnici, saznanje da je tome došao kraj, bio je jedan od strašnijih trenutaka mojeg života. Iskreno sam mislio da se u vanjski svijet više nikada neću uklopiti…

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Rodnice

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Imunitet

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Bakterije

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Bakterije

Možete li mi reći je li nalaz urina u redu?

Bakterije

Probiotici i mikrobiota

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Mikrobiota Mikrobiota je skup svih mikroorganizama koji naseljavaju naše sluznice i kožu. Vrlo je raznolik i specifičan poput otiska prsta. Čine ga bakterije, virusi, gljivice i drugi mikroorganizmi. Naše tijelo svakodnevno nastanjuje preko 1000 različitih vrsta i 39 bilijuna mikroorganizama. Oni se nalaze u sluznici crijeva, mokraćnog trakta, vaginalnog trakta, usne šupljine, pluća i na […]

Trudnoća

Trudnoća i infekcija mokraćnog mjehura – molim savjet

Povezani članci

Kardiologija

Stres i bol u prsima – što mi je činiti?

Gastroenterologija

Primjena probiotika uz antibiotike – kako zaštititi crijeva i spriječiti nuspojave

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Antibiotici su vrlo učinkoviti u borbi protiv bakterijskih infekcija, ali mogu imati i neželjene učinke. Osim što uništavaju štetne bakterije, često narušavaju ravnotežu korisnih bakterija u crijevima, što može dovesti do probavnih tegoba poput proljeva, nadutosti i nelagode. Uzimanje probiotika tijekom terapije antibioticima pomaže u očuvanju zdrave crijevne flore i smanjuje rizik od nuspojava. Neki […]

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Psorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Poznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Gastroenterologija

Probiotici – saveznici zdravlja. Što su, kako djeluju i zašto su važni?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U posljednjih nekoliko godina probiotici su postali neizostavan dio razgovora o zdravlju probavnog sustava, imunitetu i općem blagostanju. Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije i kvasci, koji u odgovarajućim količinama mogu imati blagotvoran učinak na zdravlje domaćina. Najpoznatije probiotičke bakterije pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium, dok se kvasci poput Saccharomyces boulardii također koriste u probiotičkim […]

Kardiologija

Da li bih trebala ponoviti posjet kardiologu ili da sve prepišem umoru i stresu?

Ljekarništvo

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Ljekarništvo

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Razlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]