Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi se i označava bakteriološku analizu stolice (fecesa) sa ciljem dijagnostike crijevnih infekcija. Bolesnici vrlo često nejasno razlučuju laboratorijski mikroskopski pregled sedimenta centrifugiranog urina i urinokulturu odnosni bakteriološku analizu urina.

Dok se prvom metodom mogu vidjeti bakterije, ali ne i njihova vrsta i broj, već samo prisustvo leukocita kao posljedični upalni odgovor na prisustvo bakterija (odnosno upalu), urinkulturom primarno tragamo za bakterijama, uzročnicima infekcije, te nam je cilj točno odrediti njihov broj i vrstu te osjetljivost ili rezistenciju na antibiotike. Prisustvo bakterija u urinu se naziva bakteriurija, a određivanje osjetljivosti na antibiotike antibiogram. Prisustvo leukocita može se odrediti i orijentacijskim kvalitativnim testom leukocitne esteraze koristeći tzv. testne trakice za analizu urina. Istim trakicama može se procijeniti i prisustvo bakterija nitritnim tesom. Većina uropatogenih bakterija posjeduje enzim – nitratnu reduktazu – kojom prevode nitrate u nitrite. Upotreba tog testa trakicom ima i limitacije – neće detektirati enterokoke, stafilokoke ni Pseudomonas aeruginosa budući da oni ne posjeduju spomenuti enzim.

Prilikom određivanja broja i vrste bakterija u urinu klasičnom urinokulturom važno je znati da na optimalan rezultat analize uteče kvaliteta uzorka, njegova pohrana i transport pa tek onda sam postupak mikrobiološke analize. Idealno je koristiti drugi mlaz prvog jutarnjeg urina ili drugi mlaz urina koji je minimalno 4 sata bio u mokraćnom mjehuru. Taj drugi mlaz (cca 50 ml) treba izmokriti i sterilnu posudu koja se potom zatvori poklopcem na navoj, a pri tome striktno paziti da se spolovilom ili prstima ne dotiče unutrašnjost posude ili unutrašnja strana poklopca. Takav uzorak treba što prije, unutar dva sata, transportirati u mikrobiološki laboratorij i započeti postupak analize ili ga odložiti u frižider na +4°C maksimalno do 24 sata.

Po prijemu uzorka u mikrobiološki laboratorij provodi se makroskopska evaluacija, mikroskopska analiza i urinokultura. Postoje i semikvantitativni testovi s gotovim, pripremljenim hranilištima, tzv. podlogama, za bakterije (Uricult, Uriline i sl.). Takva pločica se prelije ili umoči u urin i inkubira 16 – 24 sata na temperaturi od 37°C i time se može odrediti broj bakterija, ali za određivanje vrste i osjetljivosti na antibiotike neophodno je tako inkubirani materijal dalje klasičko mikrobiološki analizirati sa ciljem identifikacije vrste bakterije te njezine osjetljivosti na pojedine antibiotike.

Bakteriološkom analizom urina otkrivaju se bakterija, njihova vrsta i količina te osjetljivost, baš tog soja koji raste na hranilištu, na određene antibiotike. Ova je metoda i dalje nezamjenjiva u dijagnostici mokraćnih infekcija, a pojam signifikantne bakteriurije (broj CFU – Colony Forming Units), odnosno ≥10⁵ postoji još od sredine 50-ih godina prošlog stoljeća što govori da se u tom broju bakterije dalje spontano množe bez obzira na okolnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihička bolest

Može li poremećaj pražnjenja urina biti zbog lijekova za psihičke bolesti?

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Bakterije

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Bakteriološka analiza urina

Molim savjet za učestalo mokrenje

Iz iste kategorije

Urologija

Neplodnost zbog varikokele

Varikokela je dobro poznato stanje i često viđen poremećaj venske drenaže, gotovo redovito, lijevog testisa. Radi se o proširenju venskog spleta (lat. – plexus pampiniformis) neposredno iznad lijevog testisa, a to proširenje može varirati svojim ekstenzitetom od subkliničke, samo ultrazvučno vidljive varikokele, do jasno vidljivog proširenja rečenog venskog spleta koje palpacijom podsjeća, i redovito se […]

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Možete li mi očitati nalaz?

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Klamidija – molim savjet

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]