Generalizirani anksiozni poremećaj – 1. dio

Možemo reći da generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) predstavlja prototip anksioznog poremećaja, no često ga se prilikom dijagnosticiranja zanemaruje i marginalizira…

Možemo reći da generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) predstavlja prototip anksioznog poremećaja, no često ga se prilikom dijagnosticiranja zanemaruje i marginalizira.

MKB-10 (Međunarodna klasifikacija bolesti) navodi sljedeće simptome karakteristične za ovaj poremećaj:

I. Simptomi podražaja vegetativnog sustava

  • lupanje srca, „težina“ oko srca ili ubrzanje pulsa,
  • znojenje,
  • tremor ili drhtanje tijela te
  • suha usta (nije povezano s lijekovima ili dehidracijom).

II. Simptomi koji se odnose na grudni koš i abdomen

  • teškoće pri disanju,
  • osjećaj gušenja, davljenja/stiskanja,
  • bol ili nelagoda u grudnom košu te
  • mučnina ili nelagoda u abdomenu (npr. bućkanje u želucu).

III. Simptomi povezani s mentalnim stanjem

  • osjećaj omamljenosti, nestabilnosti, nesvjestice, slabosti, smušenosti,
  • osjećaj da objekti nisu stvarni (derealizacija) ili distanciranost osobe od sebe same (“kao da stvarno nije prisutna”, derealizacija),
  • strah da će izgubiti kontrolu, poludjeti ili nestati te
  • strah od smrti.

IV. Opći simptomi

  • navala topline ili navala hladnoće te
  • osjećaj obamrlosti ili senzacije šumljenja/zvonjave.

V. Simptomi tenzije

  • mišićna napetost i bolovi,
  • fizički nemir i nemogućnost opuštanja,
  • osjećaj napetosti, psihičke napetosti te
  • doživljaj knedle u grlu ili teškoća gutanja.

VI. Drugi nespecifični simptomi

  • pretjerani odgovor na minimalna iznenađenja ili osjećaj da će svaki čas doživjeti neugodno iznenađenje,
  • teškoće koncentracije, kao da je mozak prazan, poteškoće u mišljenju zbog briga i anksioznosti,
  • stalno prisutna razdražljivost te
  • teškoće pri usnivanju zbog stalne zabrinutosti.

VII

  • crvenjenje i drhtanje,
  • strah od povraćanja te
  • nagon za mokrenjem ili strah od mogućnosti mokrenja ili defekacije.

S druge strane, nova DSM-5 klasifikacija (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje) navodi sljedeće simptome potrebne za dijagnosticiranje ovog poremećaja:

  • pretjerana anksioznost i zabrinutost (bojažljiva iščekivanja), koje se javljaju većinu dana u zadnjih 6 mjeseci u vezi s raznim događajima ili aktivnostima (kao što je uspjeh na poslu ili u školi) te
  • osoba s teškoćom kontrolira ovu zabrinutost.

Anksioznost i zabrinutost povezani su s tri (ili više) od sljedećih šest simptoma (barem neki od  simptoma prisutni su više dana u zadnjih 6 mjeseci):
Napomena: Kod djece je potreban samo jedan simptom.

  • nemir ili osjećaj napetosti ili da je «na rubu»,
  • lako umaranje,
  • teškoće koncentriranja,
  • razdražljivost,
  • mišićna napetost,
  • smetnje  spavanja (teškoće prilikom usnivanja ili prosnivanja , ili nemirno, nezadovoljavajuće spavanje),
  • anksioznost, zabrinutost ili tjelesni simptomi uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja. Ova se smetnja ne može pripisati fiziološkim učincima neke psihoaktivne tvari (npr. neka droga , lijek) ili drugom zdravstvenom stanju (npr. hipertiroidizam).
    Smetnja se ne može bolje objasniti drugim psihičkim poremećajem (kao što su npr. anksioznost ili zabrinutost zbog pojave paničnih napada kod paničnog poremećaja, negativna procjena kod socijalnog anksioznog poremećaja (socijalna fobija), osjećaj zaraze ili druge opsesije kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja, separacija od osoba kojima su privrženi (kod separacijskog anksioznog poremećaja, podsjetnici na traumatski događaj kod posttraumatskog stresnog poremećaja, debljanje kod anoreksije nervoze, tjelesne pritužbe kod poremećaja tjelesnih simptoma, percipirani nedostaci u vanjskom izgledu kod tjelesnog dizmorfnog poremećaja, ozbiljna bolest kod anksioznog poremećaja zbog bolesti ili sadržaj sumanutih vjerovanja kod shizofrenije ili sumanutog poremećaja).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

Anksioznost

Želudac i ostali simptomi – je li uzrok tome anksioznost?

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]