Plućna arterijska hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Plućna arterijska hipertenzija (PAH) karakterizirana je trajnim povišenjem tlaka u plućnoj arteriji. Trajno povišenje tlaka znači da je srednji tlak u plućnoj arteriji iznad 20 mmHg u mirovanju i iznad 30 mmHg u tjelesnom naporu.

Plućna arterijska hipertenzija (PAH) karakterizirana je trajnim povišenjem tlaka u plućnoj arteriji. Trajno povišenje tlaka znači da je srednji tlak u plućnoj arteriji iznad 20 mmHg u mirovanju i iznad 30 mmHg u tjelesnom naporu. Podjela PAH je na primarnu i na sekundarnu. Primarna PAH rijetka je bolest, nepoznatog je uzroka, a incidencija bolesti je oko 1-2 slučaja na 1 milijun stanovnika. Primarna PAH najčešća jeu dobi od 10 do 40 godina života. Nakon puberteta bolest je češća u djevojaka. U primarnoj PAH nastaju promjene u stijenkama arterija pluća. Nastaje proliferacija intime arterije, nastaju promjene endotela i hipertrofija medije krvne žile uz smanjenje lumena krvne žile. Češća je sekundarna PAH koja može biti i akutna, obično kao rezultat plućne embolije ili akutnog respiracijskog distres sindroma (ARDS). Sekundarna PAH može biti uzrokovana bolestima srca ili bolestima dišnih putova. PAH uzrokuju bolesti koje povećavaju protok u plućnoj cirkulaciji, a to su tzv. bolesti s lijevo-desnim skretanjem krvi. U ovu skupini bolesti spadaju prirođene srčane greške kao što su atrijski septumski defekt  (ASD), ventrikulski septumski defekt (VSD) i otvoreni duktus arteriozus (Ductus Botalli) sa značajnim lijevo-desnim skretanjem krvi. U ovih srčanih grešaka PAH nastaje kao rezultat povećanja protoka u desnoj strani srca i povećanja otpora – rezistencije.

Od bolesti dišnih putova koje uzrokuju PAH navode se intersticijska fibroza pluća i kronična opstruktivna plućna bolest. Također i sistemske bolesti vezivnoga tkiva kao što su lupus eritematodes (SLE) i sklerodermija mogu uzrokovati PAH. Kod bolesti dišnih putova nastaje povećanje otpora- rezistencije protoku krvi u plućima uz promjene perivaskularnog parenhima, vazokonstrikcija plućnog arterijskog sustava i hipoksija.
Bolesnici s plućnom arterijskom hipertenzijom mogu imati simptome kao što su  nedostatak zraka ili dispneja poglavito pri tjelesnim naporima, osjećaj slabosti, bol u prsima, palpitacije, kašalj, nesvjestica tj. gubitak svijesti pri naporu ili nakon tjelesnog napora.  Kako bolest napreduje tako bolesnici imaju izraženije simptome zatajivanja desnog srca.

Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnozu PAH postavljamotemeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. Dijagnostičke metode su elektrokardiografija (EKG), RTG snimka pluća i srca, ehokardiografija, scintigrafija pluća Talijem 201, spirometrija, analiza plinova u arterijskoj krvi, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT), kateterizacija srca i nuklearna magnetna rezonancija (NMR). Zlatni standard u dijagnostici PAH je kateterizacija desne strane srca i direktno mjerenje tlaka u desnom atriju, desnom ventriklu, plućnoj arteriji i plućnog kapilarnog tlaka. U dijagnostičkom postupku ispituje se i utjecaj lijekova, primjene kisika kao i utjecaj tjelesnog napora na vrijednosti tlakova u desnom srcu i u plućnoj arteriji.
Doppler ehokardiografijom mogu se indirektno izmjeriti  tlakovi u desnom srcu i u plućnoj arteriji, te na taj način dobijemo indirektne znakove PAH.

Mogućnost liječenja plućne arterijske hipertenzije je medikamentna. Od medikamenata na raspolaganju su nam vazodilatatori, blokatori kalcijskkih kanala, antagonisti receptora endotelina, prostaciklin (PGI2), PDE5-inhihitor i antikoagulacijski lijekovi. Kirurško liječenje PAH je transplantacija pluća.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Menisk

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Androloške metode

O plodnosti i neplodnosti muškarca – općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanjem plodnosti (fertilitet), neplodnosti (infertilitet) i smanjenom plodnošću (subfertilitet) u muškaraca bave se urolozi koji su subspecijalisti andrologije. O andrologiji je već bilo ranije riječi na ovim stranicama. Prije stotinjak, pa i dosta manje godina, je pitanje infertiliteta uglavnom bilo tradicionalno adresirano ženama, ali, osobito u posljednjih pedesetak godina smanjena plodnosti ili neplodnost muškarca postaje […]

Prehrana

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

EEG

Na što ukazuje moj EEG?

Sindrom iritabilnog crijeva

Uloga probiotika u sindromu iritabilnog crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa značajan broj ljudi diljem svijeta, a karakteriziran je kroničnim ili ponavljajućim simptomima poput bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora ili njihove izmjene. Iako se ne smatra organskom bolešću, SIC značajno narušava kvalitetu života i često zahtijeva višestruke terapijske pristupe. U posljednjem desetljeću sve se više […]

Mozak

Je li moja aneurizma velika i opasna?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]